NAJVEĆI POSLOVNI SKUP

U ‘biser Jadrana‘ dolaze šefovi Mete, Mastercarda, IBM-a, Googlea, Amazona... Otkrivamo sve detalje

U dva dana na konferenciju u Dubrovnik stiže 1400 sudionika iz 972 kompanije i organizacije iz čak 45 zemalja

Piše:

Objavljeno: 27. travnja 2026. 09:11

Podatkovni centar (ilustracija)

Klaus Ohlenschläger/dpa/profimedia

Hrvatska će u okviru predsjedanja Inicijativom triju mora u utorak i srijedu ugostiti više od 1400 sudionika političkog samita na vrhu i poslovnog foruma iz 45 država svijeta, čime ovaj događaj postaje najveći poslovni format u povijesti države.

Na poslovnom forumu u dubrovačkom hotelu Valamar tijekom dva dana okupit će se predstavnici čak 972 svjetske kompanije i organizacije, a najbrojnija delegacija, nakon one iz Hrvatske i Poljske, koje su prije 11 godina i osnovale ovu inicijativu, bit će ona iz Sjedinjenih Američkih Država, koju će predvoditi ministar za energetiku Vlade SAD-a Chris Wright.

SAD je strateški partner inicijative, pa je zanimanje njihovih kompanija te razvojnih organizacija i banaka ogromno. Gotovo 130 predstavnika iz 58 kompanija bit će prisutno u Dubrovniku, među njima i direktori Mete, vlasnice Facebooka i Instagrama, Mastercarda, IBM-a, Googlea, Lockheed Martina, Amazona, GE Aerospacea i Microsofta.

Na forumu će biti prisutne i delegacije CIBC-a, najveće kanadske banke, kao i Blackstonea, najveće svjetske investicijske kompanije koja upravlja imovinom vrijednom 1,3 bilijuna dolara, a u svom vlasništvu imaju i lanac Hilton hotela. Osim toga, posljednjih nekoliko godina fokusirali su se na AI kompanije i ulaganja u podatkovne centre.

U Dubrovniku će biti i predstavnici najveće japanske investicijske banke, ali i šef za investicije američkog DFC-a (Development Finance Corporation) Conor Coleman. Riječ je o međunarodnoj investicijskoj agenciji američke vlade koja u suradnji s privatnim sektorom mobilizira kapital za svoje strateške investicije diljem svijeta. Na popisu najvećih kompanija su i Mitsubishi, Siemens, Santander, Hitachi...

Predsjednici i premijeri

Kada je riječ o političkoj razini, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković ugostit će u Dubrovniku šefove država i vlada gotovo svih 13 država članica Inicijative te pridruženih članica.

Naime, riječ je o Inicijativi koju su prije 11 godina osnovali tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Andrzej Duda, te okupili 13 država istočne i srednje Europe, članica Europske unije, na potezu koji spaja tri mora - Baltik, Jadran i Crno more - u svrhu razvoja prometne, digitalne, energetske i obrambene infrastrukture, a zapravo kao štit od ruske sfere utjecaja na te države, što posebno dolazi do izražaja sada kada se Europa odmiče od kupnje ruskih energenata zbog rata u Ukrajini. Iako je riječ o predsjedničkom samitu, hrvatska Vlada preuzela je vođenje ovog foruma, budući da hrvatski predsjednik Zoran Milanović nije pobornik ovakvog neformalnog udruživanja.

Članice Inicijative su, uz Hrvatsku i Poljsku, i Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Litva, Latvija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Mađarska. Strateški partneri koji sudjeluju na sastancima na vrhu su Sjedinjene Američke Države, Europska komisija, Njemačka, Japan, Španjolska i Turska, a partnerske zemlje su Albanija, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina. Postoji interes još dviju zemalja da se priključe Inicijativi, a s hrvatske strane pozvani su i predstavnici Indije da postanu strateški partneri, pa će u Dubrovniku biti i njihova delegacija.

Na skupu će biti i bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kao i bivši poljski predsjednik Andrzej Duda, kao osnivači inicijative, i to upravo u Dubrovniku gdje je prije deset godina održan prvi samit.

Dvostruko oporezivanje

Budući da je SAD glavni strateški partner, a njihovi strateški interesi usko su vezani i uz hrvatske, očekuje se potpisivanje desetak važnih sporazuma, što međudržavnih, što između hrvatskih i američkih kompanija. Budući da je riječ o osjetljivim temama, zasad se tek neslužbeno moglo čuti da bi se mogli potpisati sporazumi vezani uz izgradnju jednog velikog podatkovnog centra za potrebe razvoja umjetne inteligencije, ali i o mogućnosti gradnje modularnih nuklearnih elektrana, po uzoru na sporazume koje je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa potpisala s Mađarskom.

Također, kako je nedavno najavila američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw, potpisat će se i protokol vezan uz izbjegavanje dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske, što je važno za hrvatske izvoznike. Iako je sporazum već bio potpisan 2022., zapelo je na ratifikaciji u američkom Senatu, što bi se ovim protokolom trebalo napokon ubrzati.

Nije još jasno hoće li se potpisati i međudržavni sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i hrvatske Vlade vezano uz gradnju Južne plinske interkonekcije, plinovoda u koji će investirati privatna američka tvrtka koja bi američki LNG s Krka preko Hrvatske dovozila u BiH.

Naime, iako su i Dom naroda i Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH potvrdili izmjene zakona vezane uz projekt, Vijeće ministara BiH tek je prije nekoliko dana počelo pregovore o potpisivanju sporazuma, pa još nije sigurno mogu li se ti pregovori okončati do održavanja samita.

Države članice nominirale su za provedbu prometne, digitalne i energetske projekte vrijedne čak 111 milijardi eura, koji se financiraju iz fondova EU, preko EBRD-a, EIB-a, nacionalnih proračuna i posebnih fondova same Inicijative.

Hrvatska ima 33 projekta vrijedna više od četiri milijarde eura

Hrvatska ima najveći broj projekata, čak 33 vrijedna više od četiri milijarde eura, a jedan od projekata je i proširenje LNG terminala na Krku te gradnja naftovoda, što u ovim okolnostima svrstava Hrvatsku u regionalno energetsko čvorište, strateški bitno i SAD-u.

Zato je posebno važno pitanje financiranja svih tih projekata, posebno jer će se lista i dalje širiti i na ovom samitu (Hrvatska će kandidirati i projekt izgradnje nizinske pruge). Zato su i hrvatski organizatori ove godine odlučili okupiti neke od najznačajnijih financijskih kompanija i razvojnih agencija kako bi se dodatno napunili fondovi za financiranje, jer je jasno da je za ovako velike infrastrukturne, energetske i IT projekte potreban i privatni kapital uz javne financije.

Prostor između ova tri mora, odnosno na pravcu sjever-jug, raste brže od prosjeka Europske unije, međutim, postoji ogromna praznina u izgradnji infrastrukture koja se mjeri između 700 milijardi eura i bilijun eura.

Hrvatska se nalazi na vrlo bitnom pravcu povezivanja sjevera i juga, ali i na sjecištu dvaju važnih ekonomskih koridora koji povezuju Europu i Aziju, odnosno srednjeg, koji ide preko Crnog mora, i južnog IMEC (Indija - Bliski istok - Europa) i može biti dobra poveznica sa srednjom Europom sa svojim lukama, čime se dodatno valorizira i strateška važnost i sigurnost Jadranskog mora. Hrvatska želi biti most između Europe i Azije.