Hrvatska je apsolutni rekorder u Europskoj uniji po udjelu osoba mlađih od 60 godina koje žive u kućanstvu u kojima ni jedna odrasla osoba ne radi.
U takvim kućanstvima u 2012. godini živjelo je 16,1 posto stanovnika Hrvatske, odnosno 555.000 ljudi mlađih od 60 godina, od čega čak 120.000 djece. Prema podacima Eurostata, prosjek Europske unije je 10,4 posto stanovnika koji žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, odnosno kućanstvima u kojima u proteklih godinu dana ni jedna odrasla osoba nije radila više od 20 posto punog radnog vremena.
Petina radnog vremena
Najmanju stopu bilježi Češka s udjelom od 6,1 posto stanovništva.
U riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Hrvatskoj ukupno živi čak trećina stanovništva (1,4 milijuna stanovnika).
To znači da svaki treći stanovnik (32,2 posto) odgovara nekom od kriterija: zarađuje manje od medijana (2010 kuna mjesečno za samca te 4221 kunu za četveročlanu obitelj od dvije odrasle osobe i dvoje djece), ne može si priuštiti četiri ili više od određenih devet kategorija (plaćanje računa i stanarine, meso ili riba na stolu barem svaki drugi dan, jednotjedni godišnji odmor i drugo) ili živi u kućanstvu u kojem ni jedna osoba ne radi. Po ukupnoj stopi stanovništva u riziku od siromaštva Hrvatska nije na samom vrhu - daleko veći udio imaju Bugarska i Rumunjska, u kojoj u riziku od siromaštva živi gotovo polovica stanovništva, a Grčka, Latvija, Litva i Mađarska otprilike su izjednačene s Hrvatskom.
Siromašni i zaposleni
U spomenutim zemljama iznimno je veliki broj - daleko veći od onog u Hrvatskoj - stanovnika koji si ne mogu priuštiti neke od stvari koje se u modernoj Europi smatraju nužnim za normalan život, poput jednotjednog ljetovanja ili televizora u boji. Zbog velikog udjela takvog stanovništva i njihova je stopa osoba u riziku od siromaštva visoka.
Međutim, udio onih koji žive u obiteljima u kojima nitko ne radi daleko je niži nego u Hrvatskoj: u Rumunjskoj je, primjerice, dvostruko niži nego u Hrvatskoj, u Bugarskoj i Latviji za četvrtinu.
Analiza radnog statusa stanovništva u riziku od siromaštva pokazuje razliku među tim državama: u Rumunjskoj i Bugarskoj među siromašnima veliki je dio zaposlenih, iz čega se može zaključiti da su plaće, osobito na slabije plaćenim poslovima, niske te ni brojni zaposleni ne mogu spojiti kraj s krajem. Tako je u tim državama čak 34 posto stanovnika koji su, prema utvrđenim kriterijima, u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti - zaposleni.
U Hrvatskoj je situacija bitno različita. Među siromašnima samo je 14 posto zaposlenih.
- Među zaposlenima načelno su najugroženija skupina poljoprivrednici. Za pretpostaviti je da je upravo u tome razlog visokog udjela zaposlenih među onima u riziku od siromaštva među bugarskim i rumunjskim stanovništvom - kaže dr. Zoran Šućur, predstojnik Studijskog centra socijalnog rada zagrebačkog Pravnog fakulteta.
S obzirom na rekordno visoke stope nezaposlenosti i rekordno niske stope zaposlenosti u Hrvatskoj, dodaje, ne treba čuditi da je Hrvatska na vrhu ljestvice zemalja kad se radi o udjelu stanovništva koje živi u kućanstvima u kojima nitko ne radi.
Radno aktivna dob
- Treba napomenuti da je to stanovništvo do 60 godina, dakle umirovljenici nisu uključeni. Budući da se radi o stanovništvu u radnoaktivnoj dobi, ovako visoke stope generiraju i dječje siromaštvo, jer su to mahom osobe u dobi kad djeca žive s njima. Dječje siromaštvo je u Hrvatskoj u porastu, kao i siromaštvo mladih, što također ne čudi: po visini stope nezaposlenosti mladih na trećem smo mjestu u EU - kaže dr. Šućur.
