Dobit bankovnog sustava narasla je za 73,2 posto, a ključni pokazatelji profitabilnosti hrvatskih banaka - povrat na imovinu (ROA) i povrat na kapital (ROE) – dogurali su do rekordnih razina od 1,9 odnosno 16,8 posto.
Ovo zapažanje, između ostalog, stoji u priopćenju sa nedavne sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke, na kojem je zaključeno kako su rizici financijskog sustava RH ostali nepromijenjeni, uz nešto nepovoljnije srednjoročne izglede.
Ton priopćenja koje izvještava o razgovorima na Savjetu HNB-a i dalje je pozitivan te ukazuje kako je „usprkos pooštravanju uvjeta financiranja, kreditna je aktivnost i dalje snažna, prije svega u segmentu kreditiranja kućanstava, a uz visoku likvidnost te povećanje razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, profitabilnost domaćih banaka dosegla je najviše zabilježene razine u proteklom desetljeću“.
Rizike banaka u HNB-u vide samo kroz pogoršanje kvalitete portfelja nakon rasta troškova zaduživanja u fazi gospodarskog usporavanja. HNB kao da isijava atmosferu ležernosti iako je nacionalno gospodarstvo u zadnje tri godine prošlo seriju izazova bez povijesnog presedana.
Nakon razgovora s predstavnicima Vlade RH banke su najavile dizanje kamata na štednju kako bi ispravile nepravdu prema štedišama kojima su nastavili isplaćivati kamate blizu nule iako je došlo do drastičnog rasta kamata nakon monetarnog zaoštravanja Europske središnje banke.
Anegdotalni primjeri otkrivaju kako će građanima velike banke sada nuditi kamatu na oročenu štednju nešto više od 2 posto, ali je pitanje je li to fer naknada u vremenima koja su i dalje visoko inflatorna. Istodobno, velike banke i dalje odobravaju vrlo jeftine stambene kredite s kamatama koje i dalje ne premašuju kamate Europske središnje banke, što je vrlo neobično.
Banke sasvim sigurno nemaju problema s privlačenjem depozita. „Ukupni su domaći depoziti nakon srpanjskog rasta snažno porasli i u kolovozu (za 1,3 mlrd. EUR ili 2,4 posto, na osnovi transakcija) kao odraz dobrih financijskih rezultata ostvarenih tijekom turističke sezone“, piše u HNB-ovom komentaru kretanja kredita i depozita u kolovozu. Od tog rasta lijepih 600 milijuna eura stiglo je u banke iz kućanstava.
Time je ukupni rast ukupnih depozita na razini bankarskog sustava ubrzao na čak 5,4 posto kolovoz na kolovoz (ukupno 2,9 milijardi eura), što je bankarima, profesionalno gledano, kao znak stop za dalje dizanje kamata na štednju. Imaju ionako visoku likvidnost, a depoziti pristižu uz skromno dizanje pasivnih kamata. Niti poslovni bankari niti centralni bankari ne vode naročito računa o urušavanju realne vrijednosti depozitne osnove kroz inflaciju. O tome će brinuti kad uvide neminovni drastični pad realnih kreditnih potencijala kod prvog sljedećeg usporavanja ekonomskih aktivnosti.
Bilo kako bilo, rast kredita ubrzao se još više nego rast štednje – u kolovozu je dosegao vrlo visokih 8,6 posto (krediti stanovništvu rastu 7,6 posto, a poduzećima ekstremno visokih 10,7 posto). Pri tome je pomalo nestvarno da je u kolovozu rast stambenih kredita dosega dvoznamenkastu razinu od 10,1 posto. Hrvatska ima sve znakove pregrijavanja tržišta nekretnina jer su cijene i dalje u velikom neskladu s realnom kupovnom moći, ali HNB to ne percipira kao ozbiljni rizik.
Indikativno je da su samo u jednom mjesecu, kolovozu, ukupni krediti porasli za 0,6 posto, što je i dalje vro visoka stopa rasta. Ako će krediti rasti sličnom brzinom, a bankari nastave održavati rast aktivnih kamata tek malo bržim od rasta pasivnih, rast će prema kraju godine i njihova već sada ogromna dobit.