Kada je 2009. godine Vlada Jadranke Kosor uvodila krizni porez na plaće ("harač"), Hrvatska je godinu završila s minusom BDP-a od 7,28 posto i u krizi provela pet dugih godina, da bi tek u šestoj dosegla prvu škrtu, dva i pol postotnu stopu rasta. U tom razdoblju izgubio se motor za promjene koje je najavila Vlada Jadranke Kosor, a gotovo u potpunosti potrošio mandat Vlade Kukuriku koalicije Zorana Milanovića i partnera, koju ćemo prije svega zapamtiti po, tada nužnom, uvođenju porezne stege.
U trenutku kada premijer Andrej Plenković i sada već sve manje novi ministar financija Marko Primorac najavljuju prijedlog novog izvanrednog poreza na dobit, hrvatski BDP poslije dubokog pada od 8,10 posto uzrokovanog pandemijom 2020. godine stabilno raste već drugu godinu zaredom.
Zašto...

Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....