Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje objavio je rezultate ovogodišnjih nacionalnih ispita. Pisalo ih je više od 76.000 učenika, a ispravljalo više od 1200 ocjenjivača.
Prosječna riješenost ispita uglavnom se kretala između 42 i 60 posto. Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a, istaknuo je da su rezultati bolji nego prijašnjih godina, no da pokazuju kako učenici i dalje najveće poteškoće imaju s pisanjem. Osim toga, rezultati pokazuju da su djevojčice u većini predmeta ostvarile bolje rezultate od dječaka.
U više od 2700 škola
Nacionalni ispiti provode se četvrtu godinu zaredom. Uvedeni su 2022. godine, kada su provedeni eksperimentalno, a 2023. su obuhvatili sve učenike osmih razreda.
Od 2024. godine pišu ih i svi učenici četvrtih razreda. Provode se u gotovo svim zemljama Europske unije, a usklađeni su s kurikulumima pojedinih nastavnih predmeta.
U Hrvatskoj je na ispitima u školskoj godini 2025./2026. sudjelovalo ukupno 76.090 učenika osnovnih škola, od kojih 38.094 učenika četvrtih razreda i 37.996 učenika osmih razreda.
Četvrtaši su ih pisali u ožujku, a osmaši u travnju. Provedeni su u 877 matičnih i 894 područne škole za 4. razrede te u 883 matične i 113 podružne škole za 8. razrede. U provedbi i vrednovanju ispita sudjelovao je 371 ocjenjivač za 4. razred i 888 ocjenjivača za 8. razred. Četvrtaši pišu tri ispita – matematiku, hrvatski jezik te prirodu i društvo, a osmaši čak osam ispita. Uz dva glavna, rješavaju ispit iz prvog stranog jezika, što je obično engleski, biologiju, fiziku, kemiju, geografiju i povijest, a dio je učenika pristupio i ispitu iz njemačkog i francuskog.
Usporedba prema spolu
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja ove je godine prvi put uključio i usporedbe rezultata ispita prema spolu, a ti nam podaci daju zanimljive uvide u uspješnost osnovnoškolaca.
Ravnatelj NCVVO-a Filipović istaknuo je da nam ovogodišnja analiza jasno pokazuje gdje stoje učenice, a gdje učenici.
- Manje su razlike između dječaka i djevojčica u matematici i STEM predmetima, a veće u materinskom jeziku i stranim jezicima - objašnjava ravnatelj Filipović.
Četvrtašice su iz hrvatskog jezika ostvarile prosječnu riješenost od 50,8 posto, a četvrtaši 45,3 posto. Razlika od 5,5 postotnih poena najveća je među svim predmetima u četvrtom razredu te potvrđuje trend prema kojem učenice ostvaruju bolje rezultate u jezičnim područjima.
Učenice 8. razreda iz hrvatskog su ostvarile gotovo 10 postotnih poena bolji rezultat od dječaka, iz njemačkog više od 10, kod francuskog jezika razlika doseže čak 18,9 postotnih poena, odnosno djevojčice su bile oko 42 posto uspješnije od dječaka. S druge strane, u matematici i fizici praktički nema razlike između spolova. Dječaci su uspješniji u njima za 1,5 posto.
Govoreći o mogućnosti da nacionalni ispiti postanu kriterij za upis u srednje škole, Filipović je poručio da takvih planova nema, a rezultati ispita i ne ulaze u prosjek ocjena, nego služe kao bilješka u imeniku.
- Vrlo malo zemalja u Europi koristi rezultate nacionalnih ispita kao kriterij za upis u srednje škole - ističe Filipović, jer je njihov temeljni cilj dobiti tzv. snimku obrazovnog sustava.
Kako su riješili ispite
Više od 38 tisuća učenika četvrtih razreda osnovnih škola postiglo je najbolja postignuća iz prirode i društva, dok su iz hrvatskog jezika i matematike postigli prosječne rezultate. Njihove rezultate NCVVO svrstava u četiri kategorije - naprednu, srednju, osnovnu i razinu ispod osnovne.
Osmaši iz Makarske su prvi po znanju, a 33. po zaključenim ocjenama! Koliko uopće vrijede petice?
Najbolji rezultat četvrtaši su ostvarili iz prirode i društva. Prosječna riješenost ispita iznosila je 53,2 posto, što je jedini predmet u kojem je prosjek premašio polovicu ukupno mogućih bodova. Čak 56,9 posto učenika ostvarilo je srednju razinu postignuća, dok je dodatnih 4,3 posto doseglo naprednu razinu. Posebno ohrabruje podatak da se samo 1,2 posto učenika našlo ispod osnovne razine znanja. Rezultati pokazuju da većina učenika uspješno usvaja sadržaje povezane s prirodom, društvom i svakodnevnim životom.
Hrvatski jezik zauzeo je drugo mjesto prema uspješnosti. Prosječna riješenost ispita iznosila je 48 posto. Gotovo polovica učenika, njih 48,2 posto, ostvarila je osnovnu razinu postignuća, dok je 41,9 posto bilo na srednjoj razini. Naprednu razinu dosegnulo je svega 4,4 posto učenika, a 5,5 posto ostalo je ispod osnovne razine.
Pisanje, ipak, svima predstavlja problem. Prosječna uspješnost u tom dijelu ispita iznosila je 50,6 posto, što predstavlja znatno poboljšanje u odnosu na prošlu godinu, kada je prosjek bio 26,8 posto. Međutim, unatoč boljem ukupnom rezultatu, čak 12.369 učenika ili 37,5 posto svih pristupnika ostvarilo je nula bodova na zadatku pisanja. Istodobno je samo 79 učenika uspjelo ostvariti maksimalan broj bodova.
Što se tiče matematike, gotovo polovica učenika četvrtih razreda, njih 48,8 posto, ostvarila je osnovnu razinu postignuća, dok je 41,6 posto bilo na srednjoj razini. Naprednu razinu dosegnulo je samo 2,7 posto učenika, najmanje među svim ispitivanim područjima. Ispod osnovne razine znanja našlo se 6,9 posto učenika.
Više od 37.000 osmaša pisalo je pak osam predmeta na nacionalnim ispitima. Najuspješnije riješen predmet ove godine je povijest. Prosječna riješenost ispita iznosila je 60,1 posto. Samo 1,2 posto učenika našlo se u kategoriji nedovoljnog uspjeha, dok je čak 44,7 posto ostvarilo razinu usporedivu s vrlo dobrom ocjenom. Dodatnih 9,8 posto učenika postiglo je rezultat na razini odlične ocjene.
Imamo cijelu rang-listu: Ovo su najbolje gimnazije u Hrvatskoj!
Odmah iza povijesti našao se engleski s prosječnom riješenošću ispita od 59 posto, a odmah iza prvog stranog jezika nalaze se rezultati iz hrvatskog s rezultatima od 58,4 posto. U kategoriji vrlo dobrog uspjeha bilo je 41,3 posto učenika, a 10,1 posto ostvarilo je odličan rezultat. Samo 1,2 posto učenika završilo je u kategoriji nedovoljnog uspjeha. Posebno se ističe razlika između djevojčica i dječaka. Djevojčice su ostvarile prosječnu riješenost od 63,4 posto, dok su dječaci postigli 53,6 posto, što predstavlja razliku od gotovo deset postotnih bodova.
U dijelu ispita koji se odnosio na čitanje i poznavanje jezika prosječna riješenost iznosila je 61 posto. Na zadatku pisanja učenici su ostvarili prosjek od 53,6 posto, što je nešto bolje nego godinu ranije. Ipak, čak 4.062 učenika ili 12 posto svih pristupnika na zadatku pisanja nije osvojilo nijedan bod.
Osmašima matematika predstavlja izazov. Prosječna riješenost ispita iznosila je 45,9 posto. U kategoriji nedovoljnog uspjeha našlo se 7 posto učenika, dok je dodatnih 34,3 posto ostvarilo rezultat na razini dovoljne ocjene. Biologija i fizika ostvarile su najnižu prosječnu riješenost. Geografiju su riješili s 46,1 posto. Prosječne rezultate ostvarili su i iz francuskog i njemačkog.
Jesmo li zadovoljni rezultatima?
Cilj nacionalnih ispita je utvrditi temeljna znanja i kompetencije učenika na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Rezultati koje učenici postižu nisu samo povratna informacija učenicima i njihovim roditeljima ili samoj školi, već i Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Ispiti su svojevrstan monitoring obrazovnog sustava te su ključni za bilo kakve promjene u sustavu obrazovanja.
- Nacionalnim ispitima stvorene su vrlo temeljite analitičke pretpostavke za poboljšanje kurikuluma i vrlo jasne smjernice Agenciji za odgoj i obrazovanje u kojim segmentima treba pružiti veću stručnu pomoć učiteljima - poručuje Filipović i ističe da upravo to pokazuju slabiji rezultati pisanja kod učenika 4. razreda, ali i osmaša, što se kasnije pokaže i na državnoj maturi kada pristupaju pisanju eseja.
Unatoč tome, rezultatima su dosta zadovoljni. Svrha rezultata, ističe Filipović, nije postizanje visokog prosjeka, već dobivanje slike o znanju učenika.
- Nama je cilj da riješenost ispita bude što je moguće bliže 50 posto. Time postižemo Gaussovu krivulju - kaže i dodaje da takav rezultat omogućuje prirodnu raspodjelu postignuća i kvalitetniju analizu obrazovnog sustava.
Dakle, većina učenika ne bi trebala imati ni 10, a ni 90 posto bodova, nego negdje oko prosjeka. Ako je prosjek mnogo viši, primjerice 80 posto, ispit je vjerojatno bio prelagan jer ne razlikuje dovoljno najbolje od prosječnih učenika. Ako je prosjek 20 ili 30 posto, ispit je vjerojatno bio pretežak.
Zbog toga ga nije zabrinulo što je hrvatski jezik u četvrtom razredu imao samo 48 posto riješenosti ili matematika 46 posto. Naprotiv, za NCVVO to je znak da je ispit dobro "pogođen".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....