U povodu prve obljetnice smrti akademika Bože Udovičića, Razred za tehničke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priredio je u četvrtak komemorativni skup. O životu i djelu preminulog akademika govorili su tajnik Razreda za tehničke znanosti HAZU akademik Ignac Lovrek, dekan Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku prof. dr.sc. Tomislav Matić i dr. sc. Mladen Zeljko, zamjenik predsjednika Znanstveno vijeće za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU.
Akademik Božo Udovičić, istaknuti hrvatski inženjer elektrotehnike i stručnjak za energetiku, bio je ministar za energetiku i industriju u prvoj i drugoj vladi Republike Hrvatske od 1990. do 1991., a zatim je do umirovljenja 1998. bio direktor Sektora za energetiku i industriju Gospodarske komore. Za redovitog člana HAZU, u Razredu za tehničke znanosti, izabran je 1997., a od 1993. do 2017. bio je predsjednik Znanstvenog vijeća za energetiku HAZU, priopćili su iz HAZU-a.
Kako je na komemorativnom skupu istaknuo tajnik Razreda za tehničke znanosti HAZU akademik Ignac Lovrek, Božo Udovičić je intenzivnu suradnju s Akademijom započeo početkom devedesetih godina kada se uključio u projekte „Hrvatska – Zadanosti i usmjerenja“ te „Strategija hrvatskog razvoja“ u kojem je vodio područje energetike.
- Njegove riječi o planiranju razvoja energetike u Hrvatskoj, od prije 30-ak godina, aktualne su i danas, napomenuo je akademik Lovrek, uz Udovičićev citat: „Temeljna odrednica budućeg energetskog razvoja jest povećanje energetske efikasnosti u svim segmentima energetskog sektora, veća uloga i znaj obnovljivih izvora te izbor tehnologija s manje štetnim utjecajem na okoliš“.
Svjestan važnosti energetike za razvoj Hrvatske, nastavio je ak. Lovrek, Udovičić je potaknuo osnivanje Savjeta za energetiku HAZU-a, kasnije transformiranog u Znanstveno vijeće za energetiku čiji je predsjednik bio od njegova osnivanja 1993. pa sve do 2017.
Akademik Božo Udovičić rodio se u Rašeljkama kod Tomislavgrada 26. rujna 1933. Osnovnu školu pohađao je u Jakšiću kraj Požege, a gimnaziju u Požegi. Diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, gdje je predavao od 1959. do 2003., a do 1990. radio u Institutu za elektroprivredu. Doktorirao je 1974.
Od 1977. do 2003. predavao je i na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu gdje je 1983. izabran za redovitoga profesora, a od 1996. do 2003. predavao je na i Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku, priopćeno je iz HAZU-a.
Bavio se elektroenergetikom i kompleksnom energetikom, zaštitom okoliša i političko-socijalnim stanjem u društvu. Suosnivač je, s akademikom Hrvojem Požarom, u svijetu poznate Zagrebačke energetske škole. Objavio je mnogobrojne stručne i znanstvene članke, studije i elaborate te više knjiga i udžbenika. Glavna djela su mu Elektroenergetika (1983.), Energija i izvori energije (1988.), Energetske pretvorbe i bilance (1988.), Energija i društvo (1988.), Energija i okolina (1989.), Energetika (1993.), Razvitak i energetika (1998.), Statisti u demokraciji, Čitanka za buduću povijest (1999.), Moralna praznina u Hrvatskoj (2001.), Energetika i okoliš u globalizaciji (2002.), Elektroenergetski sustav (2005.), Pad umjesto uspona – statisti u demokraciji (II. dio, 2006.) te Nastojao sam biti…(2007.).
Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata (1992.), Redom hrvatskog trolista (1995.), Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića (1998.), 2003. izabran je za počasnog građanina Požege, a 2005. za prvog počasnog građanina Općine Jakšić. Umro je u Zagrebu 21. travnja 2022.
Kako je istaknuo akademik Lovrek, u Akademiju je izabran kao vodeći hrvatski znanstvenik i stručnjak u području kompleksne energetike i energetskih sustava.
- Zadnji je doprinos Razredu za tehničke znanosti, u kojemu je djelovao punih 25 godina, dao kao član uredništva monografije „25 godina Razreda za tehničke znanosti HAZU-a 1997.-2022.“, čije objavljivanje nažalost nije dočekao, naveo je u govoru akademik Ignac Lovrek.