NAJBRŽI SUD U HRVATSKOJ

Riješe dvostruko više predmeta od kolega u Zagrebu

Kako je predsjednik Rogić od donedavno jednog od najneažurnijih sudova napravio sud koji je uzor
 Luka Gerlanc/CROPIX

Svaki kazneni sudac Općinskog suda u Zadru u prošloj godini u prosjeku je riješio 202 prvostupanjska predmeta. Po broju riješenih kaznenih predmeta po sucu zadarski Općinski sud apsolutni je prvak u Hrvatskoj.

Pokazuje to godišnje izvješće predsjednika Vrhovnoga suda Branka Hrvatina o stanju sudbene vlasti u 2013. koje čeka na saborsku raspravu.

Kazneni sudac Općinskog suda u Osijeku u 2013. u prosjeku je riješio 131 prvostupanjski predmet, što je 71 spis manje od godišnjeg prosjeka njegova kolege u Zadru.

Kazneni sudac Općinskog suda u Rijeci u prošloj je godini u prosjeku riješio 127 predmeta, dakle 75 predmeta manje od suca iste grane sudovanja u Zadru.

Zagreb i Split spori

Sudac Općinskog kaznenog suda u Zagrebu u prosjeku je u prošloj godini riješio 98 predmeta, dvostruko manje nego njegov kolega u Zadru. Isti broj, 98 riješenih predmeta po sucu, ima i kazneni odjel splitskog Općinskog suda.

Zanimalo nas je koje je mjere poduzeo predsjednik Općinskog suda u Zadru Željko Rogić kako bi poboljšao učinkovitost toga do prije tri godine jednog od najneažurnijih općinskih sudova u državi. Naime, suci zadarskog Općinskog suda su u 2013. riješili najveći broj predmeta i u građanskoj grani sudovanja, ne samo u kaznenoj.

3 predsjednikove mjere

Željko Rogić nam je objasnio kako je povećanje učinkovitosti sudaca, tj. smanjenje broja sudskih predmeta, rezultat više poteza koje je po dolasku na čelo suda poduzeo.

“Važno je”, ističe, “da na čelo suda dođe sudac koji dobro poznaje i sud i rad njegovih sudaca. Na čelo sudskih odjela postavio sam suce za koje znam da su kvalitetni i dao im do znanja da, bez obzira na to što su postali voditelji odjela, očekujem da i dalje jednako intenzivno rade na rješavanju predmeta. Vođenje sudskog odjela i istovremeni rad na predmetima dodatno se boduju u ocjenjivanju sudačkog rada pa suci koji su u tome uspješni lakše mogu napredovati. Nadalje, važno je da u strukturi riješenih predmeta bude jedna trećina starih, tj. onih koji na rješavanje čekaju tri i više godina. Tako smo izbjegli da suci jurišaju na normu i njezin prebačaj rješavanjem većeg broja relativno jednostavnih predmeta. I treće, možda i ključno, bitno je voditi računa da svaki dan, svaki tjedan i svaki mjesec riješimo više predmeta nego što smo primili novih.”

Stvara li na taj način prevelik pritisak na suce i kako oni reagiraju, pitamo predsjednika suda.

“Kad sam uveo drugačiji način rada i kad smo odlučili da ćemo svaka tri mjeseca izvijestiti javnost o tome koliko je svaki sudski odjel i svaki sudac u proteklom razdoblju predmeta primio, a koliko riješio, dio njih je tvrdio da je riječ o mojoj samopromociji. Sad kad se vide rezultati, otpori su manji, ali još ih ima: nezadovoljni pišu protiv mene predstavke Vrhovnom sudu, DSV-u, Europskoj komisiji, nekolicina je podigla i privatne tužbe”, kazao je Rogić, ali nam je odbio reći koliko je takvih tužbi dosad podignuto protiv njega i tko ih je podignuo.

Privatne tužbe

Neslužbeno, međutim, doznajemo da su privatne tužbe protiv Rogića podigle tri sutkinje zadarskog Općinskog suda kojem je na čelu. Smatraju da je predsjednik suda Rogić javnim tvrdnjama da se njegovim mjerama opiru samo oni koji su na sudove došli zahvaljujući rodbinskim i drugim nepotističkim vezama naštetio njihovu ugledu i dostojanstvu sudačke profesije.

Jedna od njih je, doznajemo, Iva Lovrin, kći bivše ministrice pravosuđa Ane Lovrin koju je DSV u prosincu 2008. imenovao za sutkinju toga suda, iako je među kandidatima na tome natječaju bilo i bolje ocijenjenih kandidata.

Protiv Rogića privatnu je tužbu podigla i sutkinja Ivana Klišmanić, kći bivšeg predsjednika Županijskog suda u Zadru Ante Klišmanića, te sutkinja Danijela Zubčić Poljak, kći bivše sutkinje Županijskog suda u Zadru Ankice Pučić Zubčić.

Lošinj, 1652 neriješena predmeta

Opterećenost sudova neriješenim građanskim predmetima (parnični, ostavinski, ovršni, izvanparnični, mirenja) znatno je veća nego kaznenim. Branko Hrvatin u godišnjem izvješću o stanju sudbene vlasti u 2013. navodi devet općinskih sudova s najvećim brojem neriješenih građanskih predmeta po sucu. Na kraju 2013. najviše neriješenih predmeta po sucu bilo je u Općinskom sudu na Lošinju - čak 1652, zatim na Općinskom sudu u Supetru na Braču 1042, na Općinskom sudu u Dubrovniku 897, na Pagu 881, u Belom Manastiru 824, u Sinju 777, u Kninu 698, u Trogiru 630, a na Općinskom sudu u Makarskoj na kraju prošle godine bila su 453 neriješena predmeta po sucu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. veljača 2023 10:58