Pitanje vojnog roka i pozicija Počasno-zaštitne bojne dvije su stvari koje je u predizbornoj kampanji potencirala Kolinda Grabar Kitarović.
U slučaju vojnog roka govorila je o neobaveznom vojnom roku, obaveznom i onom koji bi se plaćao.
Domovinska sigurnost
U ponedjeljak, dan nakon izbora, ustvrdila je da bi onima koji to žele trebalo omogućiti da služe barem dva mjeseca vojni rok i da bi im se plaćalo 1600 kuna. No, u tom slučaju ne bi se ništa ni trebalo mijenjati jer je takav sustav na snazi danas u Oružanim snagama. Naši sugovornici tvrde kako ideju novoizabrane predsjednice treba sagledati u sklopu cjelokupnog paketa njenog programa domovinske sigurnosti u koju bi bili uključeni i obavještajni sustav, policija, Uprava za zaštitu i spašavanje te civilne osobe. Kako nam je rečeno, program dragovoljnog vojnog roka može se proširiti osnovama antiterorističke obuke, spašavanja u nesrećama... Tako obučene osobe u svakom slučaju bi dobro došle u slučaju velikih katastrofa i nesreća. No, da bi se tako nešto organiziralo, prethodno se mora napraviti velika analiza i utvrditi koliko bi to koštalo.
Vojarna na Tuškancu
U Počasno-zaštitnoj bojni u ovom trenutku je nešto više od 300 pripadnika. Njihova je zadaća, među ostalim, osiguranje Ureda predsjednika i Brijuna, protokolarne dužnosti prilikom posjeta visokih dužnosnika, odavanje počasti na pogrebima...
Neki naši sugovornici tvrde kako ideja o smještanju postrojbe u vojarnu na Tuškancu i nije loša. Naime, smatra se kako pripadnici ove postrojbe u Uredu predsjednika mogu obavljati samo stražarsku dužnost, a ne i poslove unutarnjeg osiguranja, što danas rade.
Na Brijunima rezidencijalne objekte u ovom trenutku osigurava oko 50 pripadnika Bojne, dok se ostali rotiraju na osiguranju Ureda predsjednika i ostalim dužnostima.