BITKA ZA PODATKE

Roditelji traže hitan sastanak: Informacije koje Hrstić skriva ključne su za životni put pacijenata

Ministarstvo kažnjava klinike za pomognutu oplodnju kaznama od 15.000 eura ako ne dostave podatke o uspješnosti, ali ih taji osobama koje se bore s neplodnošću

Ministrica zdravstva Irena Hrstić

 Ranko Suvar/Cropix
Ministarstvo kažnjava klinike za pomognutu oplodnju kaznama od 15.000 eura ako ne dostave podatke o uspješnosti, ali ih taji osobama koje se bore s neplodnošću

U nastavku donosimo:

  • reakciju Udruge roditelja Roda i zahtjev za hitan sastanak s ministricom Irenom Hrstić
  • što točno pacijenti traže od Ministarstva i koje informacije smatraju pravom javnosti
  • presedan iz odluke Visokog upravnog suda i zašto je važan za objavu podataka
  • kronologiju promjena u objavljivanju izvješća te što je izostavljeno po ustanovama
  • iskustva i stavove parova koji prolaze MPO i kako netransparentnost utječe na njihove odluke


Podaci o uspješnosti pojedinih klinika registriranih za provođenje medicinski pomognute oplodnje (MPO), osobito onih koje se financiraju javnim novcem, nisu privatna informacija, nego pitanje javnog interesa i ključni pokazatelj koji može odrediti životni put osoba koje žele ostvariti roditeljstvo.

Poručuju to iz Udruge roditelja Roda koja će, kako najavljuje programska koordinatorica Bojana Šantić, zatražiti hitan sastanak s ministricom zdravstva Irenom Hrstić kako bi dobili jasno obrazloženje odluke Ministarstva da te informacije zadrži za sebe i ne otkrije ih pacijentima.

- Zatražit ćemo preispitivanje te odluke, a paralelno ćemo službenim putem zatražiti izvješća po pojedinim ustanovama. Pacijenti imaju pravo na potpune informacije o sustavu u kojem se liječe i koji financiraju - poručuje Šantić.

Ignoriraju i sudsku presudu

Podsjetimo, sve klinike registrirane za MPO imaju zakonsku obvezu svake godine dostaviti Ministarstvu i njegovim savjetodavnim tijelima vrlo detaljne podatke o vlastitom uspjehu - ako to ne učine, prijete im novčane kazne do gotovo 15.000 eura. Ministarstvo je prijašnjih godina na svojim web stranicama redovito objavljivalo godišnje izvješće u kojem bi obradilo dio podataka za svaku pojedinu kliniku kako bi pacijenti imali uvid u uspješnost svake od njih. Riječ je bila o podacima za dvije godine unatrag jer se jedino tako mogu prikupiti i potvrđeni podaci o broju rođene djece iz MPO postupaka. No, pri izradi izvješća za 2022. godinu, koje je objavljeno u listopadu 2024., naprasno su odlučili izbaciti gotovo sve podatke po klinikama - osim ukupnog broja postupaka koje je svaka od njih u toj godini napravila - i objaviti samo zbirni podatak za cijelu državu.

image

Bojana Šantić iz Udruge Roda

Nera Simic/Cropix

Jutarnji je list tada zatražio službenim putem, sukladno Zakonu o pristupu informacijama, da nam dostave sve pojedinačne podatke. Ministarstvo je zahtjev ignoriralo, iako se ispostavilo da je o toj pravnoj stvari već 2020. odluku u korist objave podataka, upravo na zahtjev Udruge Roda, donio i Visoki upravni sud. Ministarstvo nam je na kraju, nakon višekratnih intervencija povjerenice za informiranje, za 2022. godinu dostavilo veći dio podataka, u papirnatom obliku kako bi maksimalno otežalo obradu i stvarni uvid u rezultate.

Sljedeće je godine Ministarstvo otišlo i korak dalje: u listopadu 2025. uopće nije objavilo nikakve podatke, čak ni zbirne, za 2023. godinu. Učinilo je to tek u veljači 2026. - mjesecu u kojem istječe rok u kojem klinike već moraju dostaviti podatke za narednu godinu - te je u tom Izvješću ispustilo objaviti čak i osnovni podatak o broju izvedenih postupaka po klinikama.

Kome skrivanje ide u korist?

- Postavlja se pitanje kome takva netransparentnost ide u korist? Sigurno ne pacijentima. To nije samo administrativna izmjena, nego konkretno uskraćivanje prava na informiranost pacijenata - upozorava Šantić. U sustavu koji se financira našim novcem, nastavlja, građani imaju pravo znati kako taj sustav funkcionira.

- Za osobe koje prolaze postupke MPO-a ti podaci nisu apstraktna statistika, nego ključna informacija o liječenju koja može odrediti njihov životni put. Oni pokazuju koliko iskustva pojedini centar ima, koliki je opseg rada i omogućuju pacijentima da donesu informiranu odluku o tome gdje će se liječiti. Objavljivanje samo zbirnih podataka ne omogućava procjenu kvalitete skrbi u pojedinim ustanovama ni usporedbu mogućnosti liječenja. Transparentnost u zdravstvu nije opcija, nego je pravo i standard - upozorava Šantić.

Podsjetimo, u Hrvatskoj se svaki šesti par koji želi ostvariti roditeljstvo bori s neplodnošću.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. lipanj 2026 02:35