Karlovačku banku, njezina predsjednika uprave i najvećeg dioničara Sandija Šolu, te članicu uprave banke Marijanu Trpčić-Reškovac Prekršajni je sud u Karlovcu u rujnu 2011. proglasio krivima za rizično poslovanje.
Među ostalim zato što 2009. nisu ispravno procjenjivali rizičnost klijenata kojima je banka posuđivala novac i zahvaljujući tome nisu rezervirali potrebne iznose za pokriće gubitaka za izdane kredite te zato što nisu ispravno utvrđivali poslovnu povezanost tvrtki i pojedinaca koje su kreditirali, o čemu su morali izvještavati Hrvatsku narodnu banku.
Optužni prijedlog
HNB je te propuste u Karlovačkoj banci kojima je prekršen Zakon o bankama utvrdio nadzorom poslovanja 30. rujna 2009. godine te je 18. lipnja 2010. podnio optužni prijedlog protiv banke i njezina vodstva Prekršajnom sudu u Karlovcu. Bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski, koji je u to vrijeme bio čelni čovjek HNB-a, kaže da se iznenadio kad je čuo za hapšenja čelnih ljudi Karlovačke banke.
- Iznenadilo me to na neki način, ali to samo pokazuje da očito nisam upoznat sa svime jer u HNB-u nisam skoro godinu dana, pa ne znam što se dogodilo u međuvremenu - kaže Rohatinski.
Dodaje da su takve prekršajne prijave HNB-a prema bankama uobičajena stvar te da ih je HNB podnosio protiv gotovo pa svih banaka.
- Ali ne treba miješati prekršajnu prijavu s ovim hapšenjima - upozorava Rohatinski.
No iz presude Prekršajnog suda vidljiva je shema po kojoj su, čini se, Šole poslovale te povezanost najvećeg dioničara banke i predsjednika uprave Sandija Šole s njegovim privatnim tvrtkama, kao i tvrtkama njegovih prijatelja i obitelji.
Ali to kao da je bila uvertira za kudikamo veće poslove.
Bivši guverner Rohatinski kaže da je tada izloženost banke prema povezanim osobama bila osnova za prekršajnu prijavu.
- U tom trenutku izloženost banke prema povezanim osobama bila je veća od zakonskog maksimuma i zato smo podnijeli prijavu, ali to nije jedina prijava koju je HNB podnosio. No činjenica je i da je HNB u Karlovačkoj banci bio u nadzoru i da su naši ljudi bili tamo, a i da se predsjedniku uprave mandat produljivao na kratko razdoblje: prvo na godinu dana, pa na šest mjeseci, a taj je mandat bio uvjetovan izvršavanjem onoga što mu je HNB naredio. Ne znam što se poslije dogodilo - kaže Rohatinski.
Potvrda presude
Presudu karlovačkog suda lani je u svibnju potvrdio Visoki prekršajni sud u Zagrebu nakon što je odbio žalbe Karlovačke Banke, Šole i Trpčić-Reškovac.
Kažnjeni su novčano pa je Karlovačka banka za utvrđene prekršaje platila kaznu od 180.000 kuna, Sandi Šola 90.000 kuna, Trpčić-Reškovac 60.000 kuna, a četvrti okrivljenik u postupku, član uprave Karlovačke banke Siniša Žanetić, oslobođen je većine točaka optužnog prijedloga. Proglašen je krivim samo za dio koji se odnosi na neispravan način utvrđivanja četiri grupe povezanih osoba korisnika kredita Karlovačke banke, pa je kažnjen sa 10.000 kuna.
Procjenjujući da je otplata kredita koje je banka dala poduzećima i pojedincima manje rizična nego što je uistinu bila čelni ljudi Karlovačke banke, utvrdio je nadzor HNB-a a stoji u sudskom spisu, u poslovnim izvješćima banke nisu zabilježili ukupno 104,13 milijuna kuna potrebnih rezervacija. Prikazivanjem kredita manje rizičnima nego što jesu vodstvo Karlovačke banke, osim što je pogodovalo onima koji su kredite dobili, utjecalo je i na nerealno prikazivanje boljih poslovnih rezultata banke nego što bi bili da su rezervacije prikazivali u skladu sa Zakonom o bankama. Riječ je o kreditima za 18 poduzeća, dvoje ljudi, te još 11 pojedinaca povezanih s tvrtkom Industrogradnja d.o.o., pri čemu su među tim kompanijama i one u vlasništvu obitelji Šola i Borisa Vidića, također dioničara Karlovačke banke.
HNB je u svojem nadzoru utvrdio, a sud potvrdio da je Karlovačka banka kad je prikazala da ima 213 milijuna kuna jamstvenog kapitala zapravo raspolagala sa svega 101 milijunom kuna za jamstva, te da stopa adekvatnosti kapitala banke iznosi tek 5,5 posto, a zakonski je minimum 10 posto.
U presudi Prekršajnog suda u Karlovcu navedene su četiri grupe poduzetnika o čijoj je poslovnoj povezanosti Karlovačka banka krivo izvijestila HNB.
Nerealna uvećanja
Prva se odnosi na grupu poduzeća povezanih s tvrtkom Industrogradnja d.d. za koju je Karlovačka banka HNB izvijestila da uključuje tvrtke Industrogradnja nekretnine d.o.o., Indostand d.o.o. i Opeka d.o.o. te zaključila da je banka izložena prema toj grupi poduzetnika sa sao 17,74 posto nerealno uvećanog jamstvenog kapitala od 213 milijuna kuna.
Šolina petlja
Točan prikaz povezanosti bitno je drukčiji jer spomenutim tvrtkama, kako su utvrdili HNB i sud, treba dodati i Antonio promet d.o.o., Negotiator d.o.o. i Proposita d.o.o., pri čemu su sve tri tvrtke i na popisu onih čiji su krediti procijenjeni manje rizičnima. U grupu Industrogradnja spada i još 11 poslovno povezanih pojedinaca, pa je realan prikaz izloženosti banke prema toj skupini 109,44 posto realnog jamstvenog kapitala od 101 milijun kuna.
Kreditno najveća grupa, čija je povezanost pogrešno prikazana, jest ona okupljena oko samog Sandija Šole. Karlovačka je banka HNB-u prijavila da je Šola povezan s tvrtkom Kaba nekretnine, Investholding d.o.o. i Baldekin d.o.o., te da je izloženost banke prema toj skupini samo 3,99 posto jamstvnog kapitala od 213 milijuna kuna. Šola nije naveo da je poslovno povezan s još šest poduzeća, a to su Opatovina projekt, Clarus primus, Urbar, Vendita, Pro Heni, Prom Mat i Novoplast, te s još troje ljudi, uključujući Tomislava Šolu i Matu Šarića.
Realna izloženost banke prema toj skupini povezanih poduzeća je 128,334 posto realnog jamstvenog kapitala od 101 milijun kuna.
Fima grupa
Drugim riječima, kada povezana poduzeća iz jedne od te dvije skupine ne bi mogla otplaćivati svoje kredite, banka ih ne bi imala odakle pokriti, a kad bi obje skupine povezanih poduzetnika prestale plaćati, banka bi propala.
Ostale dvije skupine pogrešno prikazanih povezanih skupina odnose se na one povezane s Fima grupom (Pluris), a i one povezane s Borisom Vidićem, dioničarom Karlovačke banke.
Pogrešno prikazujući povezane poduzetnike vodstvo Karlovačke banke omogućilo si je da nerealno procjenjuje i rizičnost kredita koje je tim poduzetnicima davalo, a kako je sam Sandi Šola, što se može iščitati iz sudskog spisa, povezan s poduzećima kojima je Karlovačka banka davala kredite, o čemu nije izvijestio HNB, postavlja se pitanje s kojom je namjerom Sandi Šola kao predsjednik uprave i dioničar Karlovačke banke davao kredite tvrtkama u kojima ima osobni poslovni interes, a pritom je poslovno i financijski naštetio banci u kojoj je sam najveći dioničar s udjelom od 19,6 posto.