ZAGREB - Guverner HNB-a Željko Rohatinski opet je svojim istupom uznemirio svakog građanina ove zemlje. Sa saborske je govornice utjecajni guverner iznio crne prognoze i crne brojke koje kažu: deficit konsolidirane države, u koju su, osim proračuna, uključeni i izvanproračunski fondovi, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i tako dalje, ove bi godine mogao nabujati na 21 milijardu kuna!
U taj je deficit HNB, među ostalim, uračunao protestirana jamstva za brodogradnju, koja procjenjuje na oko 2,5 milijardi kuna, povrat duga umirovljenicima za koji će trebati naći novac u proračunu jer prodaje imovine za taj dug neće biti te tzv. izdatke za nefinancijsku imovinu.
Deficit od 21 milijardu kuna bit će pedeset posto veći od dosadašnjih predviđanja. Uz otplatu kredita od 26 milijardi kuna, ministar financija Ivan Šuker mora ove godine za financiranje države smisliti čak 47 milijardi kuna, upola više nego lani.
I sve to uz pad BDP-a od 1,5 posto i 4 posto manje porezne prihode.
Pretpostavka za takve crne prognoze su, dakle, manji prihodi i isti rashodi.
- To dalje tako ne ide, rekao nam je Željko Rohatinski nakon jučerašnjeg nastupa u Saboru.
- Prvu stvar koju Vlada mora učiniti je fiskalna prilagodba. I MMF i Europska centralna banka su kazali ono što svatko vidi: pored ovakve porezne presije, veće nego u konkurentskim zemljama, jedini način fiskalne konsolidacije je bitno rezanje rashoda. Toga su svjesni i u Vladi, samo moraju za to imati snage, kaže guverner.
Više nema odgađanja
Prevedeno: rješenje za Hrvatsku je radikalan, žestok i nemilosrdni rebalans proračunskih rashoda, koji joj treba odmah, bez ikakvih odgađanja. Svako odgađanje znači da će rezovi morati biti još veći, a time i bolniji. Teoretski, ministar Šuker može državne financije održavati na životu cijele ove godine.
Danas se zadužio u SAD-u za novih 1,25 milijardi dolara, u jesen bi mu trebalo još oko milijardu eura, a u zemlji se planira zadužiti za 4 do 4,5 milijardi kuna. S tim bi preživio ovu godinu, no i tu vreba opasnost.
Guverner Rohatinski kaže da kod takvog zaduživanja i takvih deficita investitori postaju jako obazrivi, jer bi nam time javni dug porastao na 47 posto BDP-a, vanjski bi dug premašio sto posto BDP-a, a bit će povećan i proračunski deficit. Uz to, u jesen će na svjetsko tržište kapitala po novac doći i Španjolska, Portugal, Italija i još neke europske države, pa će i konkurencija biti jaka.
No, najveća opasnost za Hrvatsku su upravo obazrivi investitori, jer smo proteklih mjeseci vidjeli što oprez investitora čini pojedinim zemljama. Hrvatskoj uz rast duga neminovno prijeti i pad kreditnog rejtinga, što znači da bismo pali natrag u ‘junk’ status, odakle smo jedva isplivali prije nekoliko godina.
A takav loš rejting donosi znatno više kamate na kredite. Rizičnost zemlje mjeri se prema četiri kriterija: fiskalnom deficitu, javnom dugu, vanjskom dugu i deficitu platne bilance.
Sve lošiji pokazatelji
Hrvatskoj rastu fiskalni deficit te javni i vanjski dug, a smanjuje se samo deficit platne bilance, rekao je guverner u Saboru, čime je upozorio da tri od četiri pokazatelja prema kojima svijet mjeri vjerodostojnost neke zemlje kao dužnika u Hrvatskoj postaju sve lošiji.
Pesimističnu je prognozu zaokružio izjavom: “Pogledajmo nove članice i probleme koje imaju te reakciju EU na njihove probleme. ‘Snalazite se sami, a mi ćemo pomoći u mjeri u kojoj štitimo vlastite interese’”, čime je Rohatinski poručio da ulazak Hrvatske u EU neće riješiti probleme.