ZAGREB - Desetak dana nakon devizne intervencije HNB je odlučio zaustaviti slabljenje tečaja kune dodatnom mjerom: na telefonski sazvanoj sjednici Savjeta povećana je obvezna pričuva banaka s 14 na 15 posto i uveden je izvanredni obračun obvezne pričuve već 27. siječnja. Time je iz sustava povučeno 3,1 milijardu kuna (2,6 milijardi u kunskom i 500 milijuna kuna u deviznom dijelu pričuve).
“Povlačenje viška likvidnosti iz sustava poduzima se radi stabiliziranja tečaja kune prema euru, odnosno zaustavljanja deprecijacijskih pritisaka, a izvanredni obračun uvodi se kako bi učinci povećanja stope što prije utjecali na stabilizaciju tečaja”, obrazlaže HNB.
U proteklih mjesec dana kuna slabi i s razine od oko 7,48 za euro otklizala je na tečaj od 7,57 , a kreditni dužnici primjećuju da im rate polako bujaju. U bankama tvrde da je razlog pojačana potražnja poduzeća za devizima. Pritom su posebno aktivni Ina i HEP zbog svojih poslova i obveza prema inozemstvu.
Bez obzira na razloge, stvaranje psihoze slabljenja tečaja središnjoj banci očito ne odgovara pa se odlučila za potez koji donosi i neke negativne posljedice, uz ostalo rast kamatnih stopa na međubankarskom tržištu. Od početka godine središnja je banka dvaput intervenirala i bankama ukupno prodala 327 milijuna eura. No, pritisak je samo ublažen. Prilikom posljednje intervencije guverner HNB-a Željko Rohatinski dao je jasno na znanje da trošenje deviznih rezervi nije najbolji način za održavanje stabilnosti tečaja, najavljujući snažnije mjere, prije svega povećanje obvezne rezerve.