Interpretacija BLB-ovog preuzimanja Hypo banke u Hrvatskoj koju je za njemački tjednik Der Spiegel iznio Edmund Stoiber, bivši predsjednik Bavarske Vlade, toliko je iziritirala guvernera HNB-a Željka Rohatinskog da je medijima detaljno ispričao “kako je to stvarno bilo”, a onda je poslao i priopćenje u kojem je dodatno nagazio njemačkog političara.
Stoiber je, naime, izjavio da je “iskoristio svoje političke veze u Hrvatskoj” kako bi se provela transkacija, ali su HNB i BayernLB već postigli sporazum uoči njegove posjete Hrvatskoj. HNB to shvaća kao insinuiranje njihovog “nečasnog ponašanja” i ističe da činjenice i dokumenti govore drugačije od Stoibera.
Prvi zahtjev BLB je predao u svibnju 2007. godine, a Savjet HNB-a odbio ga je 11. srpnja. Nakon toga, predstavnici BLB-a zatražili su sastanak s vodstvom HNB-a, ali nikakav dogovor nije postignut.
- Uostalom, da je dogovor o kakvom govori Edmund Stoiber već postojao, zbog čega bi se on, nakon susreta s bivšim premijerom Sanaderom u Splitu, 19. kolovoza 2007. godine, upuštao u javni politički pritisak na HNB, pa i na Hrvatsku, dajući izjavu neprimjerenu svojoj funkciji i omalovažavajuću za neovisnu središnju banku jedne suverene države - stoji u priopćenju. Stoiber je tada rekao "da je siguran da će HNB povući svoj veto", te da je "poslao dopis HNB-u u kojem je naglasio da veto može nepotrebno pogoršati dobre odnose između Bavarske i Hrvatske".
Kako politički pritisci nisu dali učinka BLB je podnio novi zahtjev bitno drugačijeg sadržaja nego što je bio prvi. Ispunio je sve uvjete koje je postavio HNB.
Otvorenošću i detaljnim opisom slučaja preuzimanja Hypo banke guverner je nesumnjivo iznenadio i druge ‘prozvane’ aktere.
Mladena Vedriša, člana Savjeta HNB-a, optužio je za lažno informiranje javnosti, da je glasovanje prilikom prve odbijence BLB-u bio podijeljeno. Međutim, devet članova Savjeta bilo je protiv preuzimanja, dva za i tri suzdržana. U izjavi za T-portal, Vedriš je kazao je da je riječ lažno krivo upotrijebljena.
- Riječ je o krivom navođenju. I dalje stojim kod toga da su stajališta i argumenti bili podjednaki za potrebu da uđe jedna njemačka banka kod nas i da se napravi ravnoteža, odnosno smanji utjecaj talijanskih banaka - rekao je.
Na tvrdnju Rohatinskog da se Stoiber pismom obratio i predsjedniku Stjepanu Mesiću, u Uredu predsjednika odgovoraju da takvo pismo nije “urudžbirano”.