U okviru nastojanja da pravnim sredstvima monetizira sve kolaterale i založne mehanizme koje ima u poslovima s Agrokorom i Ivicom Todorićem, ruska banka Sberbank je, prema pisanju Bloomberga, krenula u preuzimanje 18,53 posto dionica Mercatora koje su u vlasništvu nizozemske tvrtke Agrokor Investments BV.
Vlasnik te kompanije je Ivica Todorić, pa je izvanredna uprava Agrokora promptno poručila da to nema utjecaja na restrukturiranje Agrokora i Mercatora. Prema dostupnim informacijama, Sberbank te dionice namjerava prodati na tržištu, a trenutačno vrijede oko 40 milijuna eura. No, pitanje je hoće li Sberbank krenuti u preuzimanje ostalog dijela privatne imovine Ivice Todorića i njegove obitelji koja je služila kao jamstvo za kredit od 100 milijuna eura.
Založili dionice
Jer, prema neslužbenim informacijama, obitelj Todorić je za taj kredit jamčila i privatnim nekretninama, pa i polovicom Kulmerovih dvora. Iz krugova obitelji Todorić doznajemo da je moguće da Sberbank započne s ovrhom nad Kulmerovim dvorima, no da zasad nemaju informaciju da je taj proces već aktiviran. Komentirajući činjenicu da je Sberbank preuzeo dionice Mercatora, u izvanrednoj upravi Agrokora ustvrdili su da je Agrokor d.d. vlasnik 69,57 posto Mercatora te da “ovo vlasništvo Agrokora d.d. nije založeno niti je na bilo koji način dovedeno u pitanje”. “Sva vlasnička prava u Mercatoru Agrokor d.d. ostvaruje na temelju ovog većinskog vlasničkog udjela.
Manjinski udio od 18,53 posto Mercatora, koji je u vlasništvu Agrokor Investments BV, nije vlasništvo Agrokora d.d., jer je ova kompanija sa sjedištem u Nizozemskoj u direktnom, 100-postotnom vlasništvu Ivice Todorića. Prema informacijama kojima raspolaže izvanredna uprava Agrokora d.d., Ivica Todorić je prilikom podizanja kredita u iznosu od 100 milijuna eura od Sberbanka u veljači ove godine založio dionice Mercatora u vlasništvu Agrokor Investments BV kao dodatno sredstvo osiguranja. Tim temeljem Sberbank ima direktan zahtjev prema toj imovini i može pokrenuti postupak ovrhe”, poručili su iz Agrokora.
Zarada
“Kako Agrokor d.d. nije vlasnik Agrokor Investments BV, na ovu se kompaniju ne odnosi Zakon o postupku izvanredne uprave. Izvanredna uprava Agrokora ima ingerencije samo nad vlasništvom Agrokora d.d., a navedeni manjinski udio u Mercatoru kao što smo pojasnili to nije. Međutim, bilo kakvo raspolaganje tim manjinskim udjelom nema utjecaj na budućnost Mercatora kao niti na proces restrukturiranja Agrokora d.d.”, ističe se u komentaru izvanredne uprave Agrokora. Rusi se zbilja nalaze u nezavidnoj situaciji, jer im izvanredna uprava prije dva mjeseca nije odobrila zahtjev za modelom roll-up kreditiranja, a prije nekoliko tjedana privremeno vjerovničko vijeće Agrokora dalo je suglasnost izvanrednoj upravi Agrokora za potpisivanje ugovora o financijskom aranžmanu (roll-up) vrijednog ukupno 1,060 milijuna eura, od čega je novo zaduženje ukupno do 530 milijuna eura, a ostatak iznosa je namijenjen refinanciranju starog duga.
Kada su ruske banke u pitanju, problem je što je u tom aranžmanu njima dozvoljeno davanje samo 170 milijuna eura kredita, dok minimalno 150 milijuna eura može dati fond Knighthead Capital Management koji ima obveznice Agrokora. Prosta računica govori da bi KCM, u slučaju da je na tržištu kupio obveznice Agrokora vrijedne 300 milijuna eura po cijeni od 100 milijuna (33 posto od nominale), samo na tom dijelu “posla” zaradio 200 milijuna eura. Uz to će zaraditi na kamatama za novi kredit od 300 milijuna eura i na dijelu kamata za roll-up starog potraživanja u iznosu od 300 milijuna eura.
Senior status
Dok će, pak, ruske banke i svi ostali vjerovnici koji neće imati senior status biti suočeni s otpisom potraživanja vjerojatno i značajno iznad 50 posto. Stoga nije čudno kako Rusi sada igraju na kartu da monetiziraju sve kolaterale koje imaju, a da pravnim putem pokušaju srušiti odluku Privremenog vijeća vjerovnika o roll-up kreditiranju vrijednom 1,060 milijardi eura, a time i čitav proces lex Agrokor.
Sva Agrokorova poduzeća kategoriziraju se u 4 grupe
U izvješću Agrokova poslovanja za svibanj navodi se da je “Grupa trenutačno uspjela identificirati 143 trgovačka društva u kojima drži udjele (uglavnom je riječ je o većinskim udjelima)”. Sljedeća su društva, ističe se, inicijalno bila preliminarno kategorizirana u četiri grupe, kako slijedi: 1. Maloprodaja: 26 poduzeća koja uključuju Konzum, Mercator i Tisak, kao i veleprodaju poput Velpra. 2. Prehrana: 33 poduzeća koja uključuju poslovne jedinice Leda, Frikoma, Zvijezde, Dijamanta, Jamnice i PIK Vrbovca. 3. Poljoprivreda: 17 poduzeća koja uključuju poslovne jedinice Agrokor-trgovinu, PIK Vinkovce, Belje i Vupik. 4. Ostalo (Agrokor imovinski portfelj): 67 poduzeća koja se ne mogu svrstati u neku od navedenih triju kategorija, uključujući koncern Agrokor d.d., 33 operativna društva, 25 holding društava za imovinu i/ili nekretnine, 14 praznih “shell” poduzeća bez poslovanja i imovine i dva investicijska holdinga.
U pogledu maloprodaje poduzeća će, napominje se, početi ili su već počela revidirati: portfelj dućana, zakupnine, miks proizvode, cijene, promocije, portfelj dobavljača i uvjete, operativne modele, logistiku i centralnu podršku. “Ova bi revizija trebala uključiti i 26 revidiranja formata te geografske značajke mogućnosti kupovine, kao i procjenu u pogledu najbolje pozicije za tržišno natjecanje. Paralelno uz sagledavanje procesa transformacije pojedinih poduzeća, grupa razmatra i optimalan pristup, strukturu i vrijeme za postizanje vrijednosti koja bi zadovoljila vjerovnike”, stoji u izvješću. Pritom je Agrokor imovinski portfelj (AIP) identificirao inicijalni popis imovine na kojemu se nalazi ukupno 267 nekretnina, među kojima su i velike razvojne građevinske lokacije, stambene, trgovačke, poslovne i industrijske nekretnine, zemljišta i pokretna imovina (jahta i helikopter).
“Operativna poslovanja ili imovina od kojih se očekuje određena vrijednost potom će biti uključeni u postupak prodaje. U tijeku je pravno i poslovno dubinsko snimanje određenih poduzeća kako bi ih se pripremilo za prodaju”, tvrdi se u svibanjskom izvješću. Zanimljivo je kako je analiza pokazala da od ukupno 163 dobavljača 10 najvećih dobavljača drže 55,41 posto ukupnog iznosa mjenica, 20 najvećih dobavljača drže 71,98 posto, a 30 najvećih dobavljača drži 81,08 posto ukupnog iznosa mjenica vrijednog 3,4 milijarde kuna. (Frenki Laušić)