Povezivanje dubrovačkog područja s ostatkom Hrvatske jedan je od važnijih prometnih problema u državi, a za konačno rješenje tog problema, ili barem način njegova rješavanja, trebat će pričekati kraj ovog tjedna kada bi trebali biti objavljeni rezultati studije izvodljivosti koju izrađuje francuska tvrtka “Safege”, piše Slobodna Dalmacija .
Dokument čiju izradu financira Europska komisija trebao bi sadržavati konačno rješenje – pelješki most, podmorski tunel ili cestovnu obilaznicu Neuma preko teritorija BiH. Budući da će u ostvarivanju projekta bitnu ulogu imati i susjedna BiH, ne treba čuditi podatak da je upravo službeno Sarajevo dalo veliku podršku izgradnji podmorskog tunela od Komarne do Pelješca umjesto mosta.
Hrvatski proizvod
Hrvatska bi, tvrde stručnjaci, izgradnjom tunela uštedjela više od 200 milijuna eura, te bi time mogla izgraditi 20-30 novih škola ili prometno povezati Korčulu s Pelješcom, odnosno Brač, Hvar i Šoltu s kopnom. Snažan zagovornik podmorskog tunela je i Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu, koja je svoje kolege u Bruxellesu već upoznala s problematikom povezivanja hrvatskog juga s ostatkom zemlje.
– Oni su iznimno zainteresirani za tunel jer im je to i financijski najprihvatljivije. Za Pelješki most su mi rekli da bi se moralo dogoditi čudo da ga oni financiraju, bez obzira na rezultate studije izvodljivosti. Europska komisija još važe što bi bilo prihvatljivije. Most je lijepo rješenje, ali podržavam izgradnju tunela jer bi imao i još snažniji učinak zbog činjenice da bi se svi njegovi dijelovi radili u Hrvatskoj – kazala je Tomašić za Slobodnu Dalmaciju .
Njezinu mišljenju treba dodati i pisanu potporu Izeta Bajrambašića, pomoćnika ministra za komunikacije BiH i glavnog pregovarača za rješavanje “neumskog pitanja”, koji je taj dopis uputio ing. Boženku Jeliću, glavnom projektantu podmorskog tunela.
– Kada govorimo o varijantama, cestovni koridor sjeverno od Neuma, pelješki most ili tunel, imamo osam čvrstih uporišta za izgradnju tunela, a volio bih da netko od zagovornika izgradnje mosta na stručnom sučeljavanju pobije moje tvrdnje. E, od toga bježe mnogi, jer ja smatram da je izgradnja mosta sigurno politička stvar, a ne stručna – kaže Rino Jelić, voditelj projekta izgradnje podmorskih tunela na Jadranu.
Muljevito i nestabilno tlo
Prema njegovim riječima, izgradnja mosta stoji 300 milijuna eura i 400 posto je skuplji od tunela. Izgradnja mosta je dugotrajan i zahtjevan posao, posebice kada se planiraju duboka iskopavanja u vrlo trusnom i muljevitom tlu.
– Nasuprot tome, može se odjednom na istome mjestu izrađivati više tunelskih cijevi i lako ih odvući na dno i montirati. Elementi se mogu graditi i u našim brodogradilištima.
Tunel ima i višestruke prednosti kada je riječ o meteorološkim i klimatskim uvjetima, jer je most zbog velikog raspona ranjiv na udare vjetra, nesiguran je u slučaju prolaska brodova i pravio bi golem pritisak na vrlo trusno tlo. Kod tunela nema nikakvih utjecaja vremenskih neprilika, prednost mu je i mala težina, a siguran je i od potresa – smatra Rino Jelić.
Projektant ističe da se nipošto ne smije zanemariti i politički kriterij jer izgradnjom tunela ostavljamo slobodan pristup BiH prema otvorenijem dijelu Jadrana i za najveće brodove.
– Tunel gradimo na našem zemljištu, nema otkupa tuđih parcela. Pa, nisu u Danskoj, Njemačkoj ili Švedskoj ljudi ludi kada grade podmorske tunele kao glavne prometne objekte.
Osim toga, svi naši otoci tunelima bi dobili kvalitetnu opskrbu vodom, plinom i električnom energijom. E, neka sada zagovornici mosta pokušaju osporiti prednost tunela, ne kroz politikantstvo, već samo na stručnom planu. Još nam nije kasno i najnoviji spoj Azije i Europe podmorskim tunelom kod Istanbula samo nas treba potaknuti da ne srljamo – riječi su Rina Jelića.