Zvučno je u prvim danima ove godine, dok tlo još podrhtava, odjeknula vijest iz Uskoka. Tužitelji su zatražili izvide o tome zašto se dio banijskih kuća sagrađenih u poratnoj obnovi u nedavnom potresu sasuo kao kao kula od karata. Nije, međutim, dugo trebalo da se razjasni da je najava da će se 2021. istraživati odgovornost za kriminal u poslijeratnoj obnovi - šuplja i naivna. Možda i naivnija od one nakon ustavnih promjena iz 2010. o nezastarijevanju kriminala iz privatizacije i ratnog profiterstva.
S raščišćavanjem kriminala u obnovi, koji se odvijao u trokutu: izvođači radova - tvrtke za nadzor - Ministarstvo obnove, DORH je, izgleda, tragično zakasnio. Rokovi za kazneni progon kriminala odavno su protutnjali. Poratni ministar Jure Radić koji je sa svojim IGH-om osmislio obnovu već četiri godine nije među živima. Mnoge tvrtke koje su gradile u obnovi i nadzirale izgrađeno, unatoč milijunima koje su prošle preko njihovih računa, otišle su u stečaj.
Najnoviju uskočku istragu vlast već koristi za novu rundu zataškavanja. Baš ona je izgovor što je novinarima Ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje "u interesu istrage" uskratio popis tvrtki koje su gradile i nadzirale obnovu na Baniji. Iako je riječ o podacima koji i prije i tijekom istrage moraju biti javni. "U interesu istrage" HDZ-ova bi većina mogla zaustaviti i oporbenu inicijativu o osnutku saborskog istražnog povjerenstva o poratnoj obnovi. Nije da su se saborske istrage dosad proslavile opipljivim rezultatima, ali možda bi ova pomoglo da nadležni otvore četvere oči kako se javašluk i kriminal ne bi reprizirali i u obnovi nakon potresa.
A da su nadležni u ministarstvima i DORH imali ikakav interes raščistiti kriminal u obnovi, mogli su. Mediji su o tome odavno i na vrijeme izvještavali. Kao novinarka Globusa, a nisam jedina, u lipnju 1998. u jeku obnove objavila sam detaljna svjedočanstva o nepravilnostima u obnovi u općini Lasinja. Žitelji te općine 30 kilometara južno od Zagreba također su pogođeni potresom. Ministarstvo obnove jednoj je građevinskoj tvrtki iz Zagreba povjerilo posao obnove 185 kuća u Lasinji, vrijedan 25 milijuna kuna. Ista je tvrtka samo do lipnja '98. u obnovi dobila poslove vrijedne 45 milijuna kuna, a 2005. je svejedno otišla u stečaj. Nadzor nad gradnjom u Lasinji obavljao je jedan arhitektonski ured iz Zagreba.
Niz vlasnika kuća u Lasinji te je godine odbio potpisati ugovore o primopredaji obnovljenih kuća jer nikada nisu dobili troškovnik gradnje i materijala koji je trebao biti priložen ugovorima o obnovi. Kad sam arhitekticu, vlasnicu tvrtke za nadzor upitala zašto joj vlasnici kuća ne žele potpisati ugovore o dovršetku obnove, rekla je da je nije briga što misle vlasnici jer ona odgovara isključivo Ministarstvu obnove, a Ministarstvo - nema primjedbi. Tadašnji ravnatelj Ureda za obnovu, Ljudevit Herceg, izjavio je za Globus da bi vlasnici trebali dobiti uvid u troškovnik. Međutim, voditelj Odjela za obnovu obiteljskih kuća u tome uredu, Željko Uhlir, tvrdio je suprotno - vlasnike kuća ne treba zamarati troškovnicima za obnovu. Koji Željko Uhlir? Ne valjda onaj koji je danas Horvatov državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva? Da, da. Baš taj.