Specijalist kardiolog koji je u zadnje dvije godine završio specijalizaciju po pravilima EU imat će 3000 kuna (bruto) manju plaću od kolege koji će ovih dana na temelju “tri potpisa” dobiti “papir” da je subspecijalist kardiologije.
Tu nepravdu omogućio je Pravilnik o užim specijalizacijama koji je na snazi nešto više od mjesec dana, a pravda se potrebnim “prijelaznim razdobljem” prilagođavanja programima specijalizacije u EU.
Povišica
“Doktorima medicine specijalistima koji se bave određenom propisanom užom specijalnošću najmanje deset godina može se priznati subspecijalizacija uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje neposrednog šefa ustanove u kojoj specijalist radi, stručnog vijeća zdravstvene ustanove te pozitivnog mišljenja nadležnog stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora!” Također, i liječnici s tri godine staža mogu uz iste uvjete dobiti “papir” o subspecijalizaciji, ali uz to moraju položiti ispit iz uže specijalizacije. Riječju, “uz tri potpisa” može se doći do uže specijalizacije i većeg koeficijenta za plaće!
Sve to predviđa novi pravilnik koji nedvojbeno u privilegirani položaj stavlja dio liječnika. Naime, u međuvremenu u Hrvatskoj je prihvaćen program specijalizacija EU koje se odvijaju na drukčiji način odnosno uz svaku se specijalizaciju završava i subspecijalizacija, ali liječnik je u konačnici specijalist kardiolog odnosno gastroenterolog... No, premda je novi program na snazi od 2011., i dalje se “dodatnim” pravilnicima urušava cijela priča, a sve samo zato da dio liječnika dobije dodatne koeficijente ne bi li dobili veće plaće i mogućnost “šefovanja”.
Iz Ministarstva objašnjavaju da je riječ o “prijelaznom periodu” s obzirom na to da se i Hrvatska morala prilagoditi direktivi EU koja se odnosi na specijalizacije. Nije im poznat ni broj liječnika koji će htjeti ostvariti to pravo kao niti cijena tog “zahvata”. Kako je već prije desetak godina na isti način već jedanput riješen “prijelazni period”, nitko ne zna ili ne želi reći čemu novi. Kako bilo, istina je da su slijedom ovog najnovijeg pravilnika liječnici bez uže specijalizacije u većem broju počeli tražiti da im se prizna novi status temeljem minulog rada.
Prvi zahtjevi već su stigli ravnateljima bolnica, ali i u Hrvatski liječnički zbor jer potpis na novi status moraju dati njegova stručna društva. Razlog što su liječnici pohrlili po novi status je, dakako, povećanje plaće. Izračuni govore da će u prosjeku bolnice novim subspecijalistima morati isplatiti oko 3000 kuna (bruto) mjesečno. Bude li oko 1000 takvih liječnika, to će se godišnja izdvajanja za plaće u zdravstvu povećati za oko 36 milijuna kuna. Kako taj iznos za povećanje plaća nije predviđen u bolničkim limitima, bolnice će dio sredstava vjerojatno morati namaknuti iz redovitih prihoda, a to znači smanjiti opseg rada odnosno u konačnici povećati liste čekanja.
Pravila EU
Prema direktivi EU više nema općih specijalizacija koje traju pet godina već se prve dvije godine odnose na edukaciju iz opće specijalizacije (kirurgija, interna...), a zadnje tri su subspecijalističke.
Drugim riječima, specijalist nakon završene specijalizacije ujedno je subspecijalist. Taj program traje od 2011., a prvi specijalisti po novom programu već su završili svoje specijalizacije.
“Ne znam kome je i zašto potreban ovaj pravilnik. To tim prije što smo i na našem Nacionalnom povjerenstvu za specijalističko usavršavanje zaključili da se trebaju ukinuti dodatni koeficijenti za subspecijalizacije. Obrazujemo nove specijaliste po programima EU i ne može biti razlika u primanjima ‘starih’ i ‘novih’ niti za to ima razloga”, zaključuje prof.dr. Nada Čikeš, članica Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje.