Ustavni je sud, kako doznaje Jutarnji list, podijeljen oko toga treba li odbaciti ili prihvatiti ustavnu tužbu Tomislava Karamarka protiv odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Dio ustavnih sudaca smatra da je treba prihvatiti, dio da je treba odbaciti, a koje će od ta dva stajališta dobiti većinu od najmanje sedam glasova odlučit će se na sjednici svih 13 sudaca koja bi se trebala održati krajem lipnja ili početkom srpnja. Kakva god odluka Ustavnog suda bila, ona, kako doznajemo, neće biti jednoglasna, nego popraćena izdvojenim mišljenjima dijela sudaca.
Kad je u veljači prošle godine Tomislav Karamarko podizao ustavnu tužbu protiv odluke Povjerenstva o sprečavanju sukoba interesa u slučaju “savjetnica”, malo tko je vjerovao da ima velikih izgleda za uspjeh jer je odluku Povjerenstva prethodno već potvrdio zagrebački Upravni sud, a zatim Visoki upravni sud, odbivši Karamarkove žalbe.
Slučaj savjetnica
Danas, 16 mjeseci poslije, odluka Ustavnog suda o Karamarkovoj ustavnoj tužbi iščekuje se s velikom napetošću. Smatra se da će, u slučaju da Ustavni sud njegovu tužbu usvoji, ta odluka Ustavnog suda imati višestruke i dalekosežne posljedice. Eventualno usvajanje Karamarkove ustavne tužbe, kažu naši sugovornici bliski Ustavnom sudu, značilo bi da je Povjerenstvo za sukob interesa pogriješilo jer je preširoko shvatilo svoje ovlasti.
I to ne samo u slučaju Karamarko, nego i u nizu prethodnih slučajeva u kojima je utvrdilo da su državni dužnosnici povrijedili načela djelovanja, među kojima su najsvježiji slučajevi bivše potpredsjednice Vlade Martine Dalić i ministra financija Zdravka Marića. Usvajanje Karamarkove ustavne tužbe, tvrde naši izvori, pomoglo bi i premijeru Andreju Plenkoviću. Povjerenstvo, naime, tek treba odlučiti je li Plenković povrijedio načela obnašanja dužnosti kad je Saboru i javnosti uporno tvrdio da ne zna tko su stvarni autori lex Agrokor.
Premijer je, tvrde isti izvori, zahtjevom za izuzeće predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković samo dan prije nego što je to tijelo trebalo odlučiti o njegovu slučaju zapravo kupio vrijeme do odluke Ustavnog suda u slučaju Karamarko. I naposljetku, usvoji li Ustavni sud Karamarkovu tužbu, to bi se moglo odraziti na sadržaj novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji ministar Kuščević najavljuje, na način da se smanje ovlasti Povjerenstva.
Podsjetimo, Povjerenstvo je u lipnju 2016., dakle prije točno tri godine, donijelo odluku da je tadašnji potpredsjednik Vlade i šef HDZ-a Tomislav Karamarko, sudjelujući o raspravama o sudskim sporovima koje je vezano uz Inu Hrvatska vodila s mađarskim MOL-om, bio u potencijalnom sukobu interesa te da je povrijedio načela djelovanja obnašanja dužnosti. Karamarko je, konstatiralo je Povjerenstvo, povrijedio načela poštenog, savjesnog i odgovornog postupanja jer je Vladi, svojoj stranci, koalicijskim partnerima i javnosti prešutio da njegova supruga Ana Karamarko iz godina posluje s Jozom Petrovićem, lobistom MOL-a u Hrvatskoj.
Vjerodostojnost
Za povredu načela obnašanja dužnosti definiranih u članku 5. sadašnjeg Zakona o sprečavanju sukoba interesa nije predviđena financijska kazna. Međutim, javna odluka Povjerenstva - da je neki dužnosnik obavljajući svoj posao povrijedio načela poštenog, odgovornog i časnog postupanja i da je povrijedio vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene mu dužnosti - ima moralnu težinu veću i od financijske kazne. Povjerenstvo je već više od 40 puta posegnulo za izricanjem te mjere, a Karamarko je u lipnju 2016. nakon njezina izricanja podnio ostavku na dužnosti potpredsjednika Vlade i predsjednika HDZ-a.
Ako su neslužbene informacije o velikim očekivanjima od odluke Ustavnog suda u slučaju Karamarko točne, to bi značilo da su se želje Karamarka i aktualnog premijera Plenkovića poklopile u jednom - da se ovlasti Povjerenstva za sukob interesa skrešu kad je u pitanju ovlast Povjerenstva da odlučuje o povredi načela dužnosnika.
Suzio ovlasti
U političkim, ali i pravničkim kuloarima spekulira se da ministar uprave Lovro Kuščević novi Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji je još lani u kolovozu prošao javnu raspravu, deset mjeseci ne šalje na Vladu, nego ga drži u ladici jer čeka ishod Karamarkove ustavne tužbe. Prihvati li Ustavni sud Karamarkovu tužbu, iz predloženog zakona, koji je sličan postojećem, bila bi izbrisana odredba o povredi načela obnašanja dužnosti. Povjerenstvo bi u tom slučaju izgubilo ovlast propitivati jesu li dužnosnici lagali o okolnostima koje ih mogu dovesti u sukob interesa bilo iznošenjem neistina, bilo prešućivanjem važnih informacija.
Valja podsjetiti da je Ustavni sud u studenome 2012. u cijelosti ili djelomično ukinuo desetak odredbi Zakona o sprečavanju sukoba interesa i tako znatno suzio ovlasti Povjerenstva u odnosu na one sadržane u izvornom zakonskom tekstu koji je Sabor izglasao 2011. godine. Zanimljivo je da je od tri zahtjeva za ocjenu ustavnosti tog zakona podnesena 2011., najradikalniji bio zahtjev zastupnika SDP-a, sadašnjeg ustavnog suca Josipa Leke.
Leko je od Ustavnog suda tražio da cijeli zakon proglasi neustavnim, tvrdeći da previše zadire u privatnost dužnosnika. Ustavni sud 2012. nije smatrao da je članak 5, koji definira načela obnašanja dužnosti, neustavan. Stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će se sada postaviti četvero ustavnih sudaca koji su bili i u ranijem sazivu i odlučivali o ustavnosti tog zakona: Miroslav Šeparović, Snježana Bagić, Mario Jelušić i Mato Arlović.