Hrvatski sabor u petak je i na korisnike obiteljske mirovine proširio krug umirovljenika koji će moći raditi pola radnog vremena i primati puni iznos mirovine.
Sabor je većinom glasova izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju u koji su ušli i amandmani Silvana Hrelje (HSU) slijedom kojih će i korisnici najniže mirovine moći raditi četiri sata bez umanjenja mirovine.
Korisnicima prava na starosnu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad i obiteljsku mirovinu, koji su ta prava ostvarili do 31. prosinca 2013., pripada pravo na najnižu mirovinu u slučaju zaposlenja do polovice punog radnog vremena.
Na taj bi se način, tumačio je Hrelja, i tim korisnicima poboljšale materijalne prilike i potaknulo uključivanje u svijet rada i nakon umirovljenja.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) će po službenoj dužnosti zatečenim korisnicima mirovine kojima je isplata najniže mirovine za vrijeme zaposlenja na pola radnog vremena bila obustavljena, uspostaviti isplatu najniže mirovine bez donošenja rješenja, najkasnije u roku tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona, počevši od 1. kolovoza ove godine, ako je to za njih povoljnije. Izmijenjeni zakon stupa na snagu 1. kolovoza.
Slamke odlaze u povijest
Većinom glasova (75 za, dvoje suzdržanih, 43 protiv) Sabor je donio Zakon o gospodarenju otpadom. Njegovim stupanjem na snagu, osam dana od objave u Narodnim novinama, zabranit će se stavljanja na tržište jednokratnih plastičnih proizvoda.
U povijest, tako, odlaze plastični štapići, slamke, pribor za jelo...
Od početka 2022. zabranit će se stavljanje na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, uz izuzetak vrlo laganih, a od 3. srpnja 2024. proizvoda koji imaju čep ili poklopac izrađen od plastike.
Po novome, obveznici izrade plana gospodarenja otpadom bit će država i županije, odnosno Grad Zagreb, koje tu obvezu do sada nisu imale već su je imale jedinice lokalne samouprave.
Zakon propisuje nadležnost županijskog upravnog tijela za vođenje Očevidnika sakupljača, a Ministarstva održivog razvoja da izdaje dozvole za gospodarenje otpadom za opasni otpad i za neopasni otpad koji se obrađuje postupcima u kojima se otpad koristi kao gorivo ili drugog načina dobivanja energije i spaljivanje otpada na kopnu.
Sabor je izmijenio i zakone o volonterstvu, o vodama, o osnivanju Agencije za ugljikovodike.
U drugo je čitanje poslao zakonske prijedloge o Hrvatskoj gospodarskoj komori, o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, izmjene Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja itd.
Poslijeratna obnova
Prijedlog oporbe da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo moguće nepravilnosti i nezakonitosti u poslijeratnoj obnovi nije u četvrtak dobio potporu saborske većine, za je bilo 43 a protiv 74 zastupnika.
Oporba je taj zahtjev podnijela u siječnju, nakon što se pokazalo da su u petrinjskom potresu teško stradale i kuće obnovljene nakon Domovinskog rata.
Većinom glasova Sabor je prihvatio Vladino Izvješće o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti za epidemije koronavirusa od 16. siječnja do konca svibnja ove godine. Izvješće obuhvaća aktivnosti koje je poduzimala Vlada, Nacionalni stožer civilne zaštite, državna tijela, lokalne jedinice.
Za testiranje na koronavirus i liječenje oboljelih, u izvještajnom je razdoblju iz obveznog zdravstvenog osiguranja plaćeno 1, 7 milijardi kuna, ne računajući naknade plaća za privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad. U nabavu robe potrebne za zaštitu zdravlja uloženo je 51 milijun kuna, što s nabavom robe i usluga u 2020. doseže iznos od 595 milijuna kuna, neki su od podataka iz Izvješća.
Sabor je prihvatio i izvješća o radu za 2020. godinu pravobraniteljice za djecu i pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, godinu koju su obilježile izvanredne situacije, pandemija i potresi.
Prihvaćeno je i Izvješće predsjednika Vlade o održanim sastancima Europskog vijeća. Pritom nije prošao zaključak Mosta kojim bi se Vlada u budućim odlukama o cijepljenju obvezala da uzme u obzir Rezoluciju Vijeća Europa koja govori da se mora osigurati da građani budu informirani da cijepljenje nije obavezno.
Novi zamjenici nove pučke pravobraniteljice
Prije razlaza zastupnici su, na mandat od osam godina, izabrali troje zamjenika nove pučke pravobraniteljice: Dijanu Kesonju, Sašu Rajića i Tatjanu Vlašić koji su prisegnuli pred Saborom.
Kesonja je od 2014. savjetnica pučke pravobraniteljice za pravne poslove i stratešku litigaciju u Službi za suzbijanje diskriminacije u Područnom uredu u Rijeci, a prije toga bila je odvjetnica.
Od studenoga prošle godine Rajić je upravitelj Zatvorske bolnice u Zagrebu, prije toga bio je upravitelj zatvora u Karlovcu, kaznionice u Lipovici-Popovači, ravnatelj Uprave za probaciju i podršku žrtvama i svjedocima itd.
Vlašić dolazi iz Ureda pravobraniteljice, od 2015. savjetnica je pravobraniteljice za promicanje ljudskih prava, suradnju i odnose s javnošću, prije toga radila je u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, od 2016. volontira u Centru za mirovne studije.
Sabor je osnovao Odbor za Nagradu za promicanje prava djeteta u koji je imenovao Gordanu Buljan Flander, Elvisa Kralja, Katju Jajaš, Antu Čaljkušića i Maju Pavlović.
Grgić bez imuniteta
Po zahtjevu Ureda europskog javnog tužitelja, prvom takvom, Sabor je skinuo imunitet SDP-ovom zastupniku Vinku Grgiću kako bi se protiv njega mogao voditi kazneni postupak.
Osumnjičen je da je počinio kaznena djela primanja mita te zlouporabe položaja i ovlasti, kojima je prouzročena šteta Europskim strukturnim i investicijskim fondovima.
Sabor je izglasao i kadrovske promjene u nekoliko svojih odbora, među njima i onu da će novi potpredsjednik Odbora za izbor i imenovanje biti Željko Lenart (HSS) umjesto Silvana Hrelje (HSU).