HDZ traži da se posebnim zakonom uredi davanje autocesta u koncesije. To je njihov uvjet kako bi prihvatili izmjene Zakona o koncesijama o kojima jutros raspravlja Sabor. Premda vladajući izmjene Zakona, koje bi trebale donijeti učinkovitiji i transparentniji sustav koncesija, mogu donijeti i bez ruku HDZ-a, njihov prijedlog podržava i IDS.
- Treba donijeti poseban zakon o davanju autocesta u koncesije i tu važnu raspraviti u Saboru pa i pitanje da li možda o svemu na referendumu konzultirati i građane, rekla je HDZ-ova Martina Dalić. Najveća oporbena stranka smatra kako trenutno nije moguće jednostavno izračunati koliko bismo trebali dobiti od koncesije za autoceste, jer uskoro ćemo postati članica EU i vjerojatno će se promjeniti intenzitet prometa.
- Možda će neki koridori postati europski koridori, naše luke postat će europske luke. To sve pokazuje da nije moguće izračunati vrijednost te koncesije i zato o tome treba raspravljati ozbiljno, naglasila je Dalić. I stranka vladajuće koalicije IDS se slaže da treba donijeti poseban zakon o autocestama.
- Tome treba otvoriti raspravu, a ništa ne raditi preko koljena jer je u autoceste uložen gotovo jedan naš proračun, smatra Damir Kajin.
Međutim najveća stranka vladajuće koalicije ne slaže se da treba poseban zakon jer, tvrdi SDP-ovac Luka Denona, postojeći dobro regulira sva pitanja oko koncesija pa bi i u posebnom zakonu bile iste odredbe.
- Osim toga zašto tražite samo poseban zakon o autocestama, a ne recimo o lukama, kaže Denona. No, prijedlog HDZ-a za vladajuće je potvrda kako se niti najveća oporbena stranka ne protivi davanju autocesta u koncesije.
- HDZ se dosada protivio davanju autocesta u koncesije, a sada kažu da nemaju ništa protiv ako se donese poseban zakon, naglašava SDP-ov zastupnik.
- Za razliku od vladajućih i HDZ-a, Laburisti se protive davanju autocesta u koncesije.
- Ako smo mi svojim novcem sagradili te autoceste pa ne znamo njima upravljati onda rješenje nije koncesija već drugačije upravljanje koje će te ceste moći održavati i vraćati kredite za njih. A ovo što se sad planira je zapravo kukavičluk vlasti, optužuje Nikola Vuljanić.
__________________________________________________________________
ZAGREB - Novi zakon o koncesijama omogućit će učinkovitiji i transparentniji sustav koncesija te intenzivirati ulazak privatnog kapitala i jačanje gospodarskih aktivnosti, izjavio je danas zamjenik ministra financija Boris Lalovac, predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog navedenog zakona u prvom čitanju.
Lalovac je istaknuo kako zakon definira tri vrste koncesija, sukladno pravnoj stečevini EU.
To su koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra kao ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet korištenje općeg ili drugog dobra od interesa za državu.
Koncesije za javne radove regulirane su kao ugovor istovjetan onom o javnim radovima, s razlikom da se naknada za radove koji se planiraju izvesti sastoji ili samo od prava na iskorištavanje tih radova, ili od tog prava zajedno s plaćanjem od strane davatelja koncesije.
Zakon predviđa i koncesiju za javne usluge koja se od ugovora o javnim uslugama razlikuje samo u tome da se naknada za pružene usluge sastoji samo od prava na iskorištavanje tih usluga ili od tog prava zajedno s plaćanjem od strane davatelja koncesije.
Ako su predmet koncesije i radovi i usluge (mješoviti ugovori), u odlučivanju radi li se o koncesiji za javne radove ili koncesiji za javne usluge primijenjuju se propisi kojima se uređuje javna nabava.
Zakon uvodi pojam operativnog rizika kao sastavnog elementa projektnog ugovornog odnosa, uz obvezu njegova preuzimanja od strane koncesionara.
Smatrat će se da je koncesionar preuzeo značajan dio operativnog rizika ako mu nije zajamčeno od strane davatelja koncesije da će ostvariti povrat realizirane investicije ili troškova koji proizlazi iz upravljanja radovima ili uslugama koje su predmet koncesije.
Time se, naglasio je Lalovac, umanjuje mogućnost nastanka negativnih fiskalnih učinaka na proračun te povećava dodatna vrijednost koncesijskog projekta.
U cilju transparentnijeg i efikasnijeg procesa realizacije koncesijskih investicijskih projekata uvodi se obveza davatelja koncesije da investicijske uvjete koji su povezani s projektom razriješi prije početka natječaja i s tim uvjetima upozna sve investitore.
Davatelj koncesije u ime države mogu biti biti Vlada i središnja tijela državne uprave, u ime županija, gradova i općina njihova nadležna tijela, a kao davatelji koncesije navode se i pravne osobe koje su posebnim propisima ovlaštene za davanje koncesija.
O predloženom zakonu raspravljaju saborski klubovi.