Tema migracija i međunarodne zaštite podijelila je u četvrtak saborske zastupnike – dok je ljevica uglavnom pozdravila zakonska unapređenja, desnica je poručivala da Hrvatska ne smije postati migrantski ‘hot spot‘, a Milorad Pupovac (SDSS) rekao je da se srami svih koji huškaju na ljude druge boje i rase.
U raspravi o izmjenama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, Sanja Bježančević (Klub SDP-a) kritizirala je normativno širenje instituta ograničenja i lišavanja slobode te nedovoljno precizno definiranje mjera koje zadiru u ljudska prava.
- Zakon formalno ispunjava usklađivanje s europskim pravom, ali u nizu ključnih pitanja ostavlja nedorečenosti, rekla je Bježančević, navodeći tek sporadične integracijske mjere, kao što su pristup jeziku, tržištu rada, priznavanje kvalifikacija, stabilno stanovanje i institucionalnu podršku itd.
Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) ustvrdio je da Hrvatska nema obvezu snositi teret pogrešnih migracijskih politika drugih država, ne smije postati tampon-zona, čekaonica ili hot spot za migrante kojima se Hrvatska samo našla na putu prema zapadnim zemljama. Naveo je i kako samo pet posto onih koji izraze namjeru poslije i pokrenu postupak za dobivanje azila.
Predloženim zakonom, smatra, učvršćuje se uloga Hrvatske kao zemlje zadržavanja, filtriranja i zbrinjavanja ilegalnih migranata, proširuju se administrativne obveze države, produžuje boravak ilegalnih migranata i povećavaju troškovi skrbi i postupaka.
- Jedna stvar je poštovati međunarodno pravo i štititi stvarne izbjeglice i ljudsko dostojanstvo, a drugo je biti idiot, ustvrdio je Raspudić.
Stotine Ličana na nogama zbog kontejnerskog grada za migrante. Načelnik: Čuli ste ovaj ‘ne‘!
Grmoja: Ne širimo strah, već želimo da Hrvatska ostane sigurna
Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) ocijenio je da će se pritisak migranata povećavati, a zakon ne daje odgovore kako ćemo se zaštititi. Pozvao se i na iskustvo ostalih europskih zemalja u kojima se, kako je kazao, migranti nisu integrirali u društva u koja su došli.
- Ne širimo strah, već dižemo glas u ime onih koji žele da Hrvatska ostane sigurna, dodao je njegov stranački kolega Nikola Grmoja, ustvrdivši da su, primjerice, Poljska i Mađarska sigurne jer su nacionalno homogene.
Damir Biloglav (Klub Dom i nacionalno okupljanje i Hrvatski suverenisti) kazao je da je Hrvatska otvorena za sve ljude dobre volje, za one koji dolaze legalno raditi, ali da oni koji dolaze iz drugih pobuda nisu dobrodošli. Jedini način na koji se Hrvatska može zaštititi jest da svoje granice zatvori maksimalno dobro, smatra.
Pupovac: Sramim se onih koji huškaju na ljude druge boje, rase i socijalnog statusa
Milorad Pupovac u ime Kluba SDSS-a poručio je da se srami onih koji huškaju na ljude druge boje, rase i socijalnog statusa, koji stvaraju klimu među mladima da prema njima ne samo gledaju poprijeko, nego i posegnu za nečim što će ugroziti stabilnost i sigurnost naših građana.
- Jesu li to patrioti i domoljubi? Nisu, oni su huškači, neodgovorni ljudi ove zemlje, ustvrdio je.
- Naravno da je homogenost važna, ali samo je trebalo još dodati još koju riječ u smislu rase, vjere i krvi pa da onda imamo nemoguću državu. Čuvajmo se ovakvih riječi, dodao je. Poručio je da se Hrvatska ne treba bojati ljudi, stranih radnika, jer oni nam trebaju u građevini, ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima.
‘Sigurnost se ne brani Facebook statusima ni seoskim stražama. Promijenit ćemo Zakon...‘
Za sam zakon, Pupovac je ocijenio kako omogućava Hrvatskoj da ima kontrolu nad procesima reguliranim mehanizmom međunarodne zaštite te da neće doprinijeti tome da se u Hrvatskoj zadržavaju i kreću ljudi koji bi mogli predstavljati prijetnju.
Damir Barbir (Klub Centra i NPS-a) zaključio je da se previše manipulira strahom i da je previše populizma te da bi se o međunarodnoj zaštiti trebalo govoriti ozbiljno, mirno i odgovorno. ‘Ovo nije tema za politizaciju straha‘, poručio je.
Draženka Polović (Klub Možemo!) spornim smatra brisanje odredbe prema kojoj na saslušanju tražitelja međunarodne zaštite može sudjelovati predstavnik UNHCR-a ili druge organizacije koja se bavi zaštitom ljudskih prava.
- Time riskiramo da upravo najranjivijima otežamo pristup međunarodnoj zaštiti, ocijenila je. Pozvala je na preciziranje još nekih odredbi kako bi se u potpunosti uskladili s pravnom stečevinom EU-a.
Ivan Budalić (Klub HDZ-a) istaknuo je da zakon osigurava ravnotežu između zaštite prava tražitelja azila i sigurnosti građana. Poručio je i da integracija tražitelja međunarodne zaštite počinje od prvog dana, kroz radionice i tečajeve hrvatskog jezika.
Ivica Kukavica (Klub Domovinskog pokreta) dodaje da je cilj zakona učinkovitiji postupci, jasnija pravila i nadležnosti te sprečavanje zlouporabe sustava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....