Prijedlog proračuna za iduću godinu danas je na raspravi u Hrvatskom saboru.
Prihodi su planirani u iznosu od 147,2 milijarde kuna, a rashodi na 157,7 milijardi kuna, pa će deficit opće države prema ESA metodologiji biti na razini 2,9 posto BDP-a, u odnosu na osam posto deficita u ovoj pandemijskoj godini. BDP bi, umjesto ovogodišnjeg pada od osam posto, iduće godine trebao rasti za pet posto, u 2022. za 3,4 posto, a u 2023. za 3,1 posto, dok bi se javni dug svake godine trebao smanjivati za dva postotna boda, nakon što je ove godine eksplodirao do 85 posto BDP-a.
Prihodi će, planiraju u Vladi, biti veći za 12,3 posto nego ove godine, a rashodi 1,3 posto veći. Prihodi od poreza trebali bi dosegnuti 79,5 milijardi kuna ili 10,4 posto više nego u ovoj godini, a doprinosi 24,6 milijardi kuna ili 8,4 posto više. Oveći rast očekuje se na stavci pomoći, i to za čak 29,4 posto, odnosno gotovo 25 milijardi kuna, a riječ je većinom o fondovima Europske unije.
U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje deficita: 2022. na 2,1 posto, a 2023. na 1,6 posto.
Najveće povećanje rashoda od 1,5 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji rebalans odnosi se na pomoć lokalnim jedinicama kao kompenzacijska mjera za poreznu reformu. Predviđeno je i povećanje troškova za zaposlene za 493 milijuna kuna, za nacionalnu komponentu u fondovima EU za 435 milijuna kuna, a za mirovine 391 milijun kuna. Tu je i doprinos proračunu EU za 375 milijuna kuna, potom 300 milijuna kuna za jamstvenu pričuvu te 291 milijun kuna za obnovu privatnih kuća od potresa iz zajma Svjetske banke, kao i 214 milijuna kuna za decentralizirane funkcije zbog utjecaja Zakona o obnovi nakon potresa.