ZAGREB - Sa 129 glasova za i 6 protiv Sabor je danas, nakon manje od tri sata rasprave, ratificirao Arbitražni sporazum sa Slovenijom. Protiv Sporazuma bili su SDP-ovci Ivo Josipović i Ivica Pančić, Damir Kajin (IDS), Silvano Hrelja (HSU) nezavisni Dragutin Lesar i HDSSB-ovac Boro Grubišić.
Nakon što su prije dva tjedna SDP-ovci bili “aktivno suzdržani” oko podrške premijerki da potpiše Sporazum, danas su ga podržali. No, njihov predsjednički kandidat Josipović nije želio dati svoj glas za Sporazum. Upravo zato što je predsjednički kandidat dobio je odobrenje Kluba SDP-a da glasa drugačije.
- Učinili smo najbolje što smo mogli i na kraju smo dugog puta. Čini mi se da ako se sada ne odlučimo, da ni jedna buduća generacija političara neće moći dogovoriti bolje - rekla je premijerka Jadranka Kosor jutros u Saboru u uvodu rasprave o ratififikaciji Sporazuma o arbitraži između Slovenije i Hrvatske.
Da bi dobila potrebnu 2/3 većinu glasova zastupnika, premijerka je još jednom naglasila da Sporazum nije “sporazum o granici, nego sporazum o arbitraži”.
- Hrvatska se njime ne odriče teritorija, ovo nije sporazum o granici nego o arbitraži - rekla je Kosor.
Prema njezinim riječima, bitni elementi sporazuma su članak 3. prema kojem je “jasno da će se granice utvrditi na temelju pravila i načela međunarodnog prava” te dijelovi koji određuju da se pitanje pregovora i ulaska Hrvatske u EU odvaja od rješenja graničnog spora.
Što se tiče izbora sudaca na listu arbitara, a što je za SDP bilo najviše sporno, Kosor je rekla da članak 2. jasno propisuje da će za to biti “određeni priznati međunarodni stručnjaci međunarodnog prava što će potvrditi europski povjerenik za proširenje”.
- Od Barossa, predsjednika Europske komisije, dobila sam uvjeravanja da će kriteriji biti stručnost, nepristranost i neovisnost - rekla je premijerka ponovivši da je na tome inzistirala u pismu Barossu, tražeći čvrste kriterije.
- Nema razloga da bi Hrvatska sumnjala u stručnost i neovisnost sudaca. Ako vjerujemo da će nam Europska komisija osigurati 2012. i 2013. godine osigurati 2,5 milijardi eura, nema razloga da ne vjerujemo u izbor sudaca - rekal je Kosor.
Podsjetila je i da je uz Sporazum, uz “pristanak Slovenije i znanje međunarodne zajednice”, potpisala i izjavu u kojoj Hrvatska iznosi stav da se ništa u Sporazumu neće tumačiti kao pristanak Hrvatske na zahtjev Slovenije na teritorijalni kontakt s otvorenim morem.
- Ovo je dokaz konstante hrvatske državne politike da se granica Hrvatske i Slovenije mora utvrditi samo na temelju međunarodnog prava i pred međunarodnim pravosudnim tijelom. To su argumenti u našim rukama. I Slovenija je preuzela takvu obvezu. Bilo je uspona i padova u pregovorima od 1992. godine, ali sada smo slovenski premijer Pahor i ja uspjeli to riješiti - rekla je premijerka.
Kritičarima je Kosor poručila da “Hrvatska gradi kulturu dijaloga”, a da je “kritičarima lakše napadati bez argumenata”.
Završno, predsjednica Vlade je spomenula i problem štediša Ljubljanske banke.
- Nadam se da će razgovori o štedišama biti jednako uspješni - zaključila je Kosor.
Najavila je da će iduća međuvladina konferencija vezana za pregovore s EU biti održana 27. studenog te da bi na njoj trebala biti otvorena nova poglavlja važna za pregovore s EU.
Milanović: Sporazum je dogovoren Hrvatskoj iza leđa
- Sporazum nije poguban već je necjelovito rješenje koje nas nakon sedam godina dovodi pred rješenje koje će biti barem onakvo na kojem su mnogi gradili svoje političke karijere. Sada imamo što imamo, nije Bog zna što - tako je arbitražni sporazum ocijenio predsjednik najveće oporbene stranke Zoran Milanović.
SDP će Sporazum podržati i tako osigurati potrebnu dvotrećinsku većinu za njegovo potvrđivanje. Bez njihovih glasova bi potpisi Jadranke Kosor i Boruta Pahora ostali tek mrtvo slovo na papiru jer Sporazum ništa ne znači ako ga ne ratificiraju oba parlamenta.
- Nakon 8 godina traume nas vraćate nas na mjesto gdje smo mogli prije osam godina, ali bez rješenja duga Ljubljanske banke, Krškog i kopnene granice - rekao je Milanović aludirajući naravno no to kako se sve moglo riješiti još 2001. da je HDZ podržao Sporazum Račan Drnovšek.
Milanović će kritizirao Kosor jer za razliku od slovenskog premijera Pahora nije izvijestila javnost o svim detaljima pregovora oko sporazuma.
- Javnost mora znati - Rehn 1 koji je Sabor usvojio na našu inicijativu nije odgovarao Sloveniji. I onda je Slovenija, Hrvatskoj iza leđa, u pregovorima sa Europskom komisijom isposlovala izmjene odnosno uvođenje riječ “junction” i način odabira arbitara. Sporazum je dogovoren Hrvatskoj iza leđa i red je da to građanima kažete - poručio je Milanović. To, priznaje, nije krivično djelo.
- Ali tako se politika ne vodi i to će na kraju rezultirati rješenjem koje će više odgovarati Sloveniji. Ali zašto sedam godina traumatiziranja zemlje?! - naglasio je šef SDP-a. Osim izraza junction (veza) u Sporazumu Milanoviću je sporan i način odabira arbitara koji će rješavati granički spor. Tvrdi kako se, da se bolje pregovaralo, u Sporazum moglo ugraditi da će arbiri biti nezavisni i neovisni, a ne da se “u maniri lošeg gospodara to naknadno traži preko pisama EK”.
- Tako se država ne vodi. Ovo je pristajanje na uvjete koji više odgovaraju drugoj strani. Ako smatrate da sam isključiv, moram vas ohrabriti. Jesam, isključiv sam kad su hrvatski intresi u pitanju, ali nisam iritantan - kaže Milanović.
Unatoč žestokim kritikama SDP će, kazao je Milanović, “nakon dosta razmišljanja sa puno rezervi, ali svjestan o čemu se radi, glasati za Sporazum”.
- Jer ćemo nastaviti pregovore s EU, ali i zato jer nam je dosta traumatiziranja hrvatskih građana, a ne zato jer ste napravili dobar posao jer tako se ne radi - zaključio je čelnik SDP-a.
Premijerka je odbacila njegove optužbe jer, tvrdi, upravo Sloveniji nije bio prihvatljiv izraz junction već su tražili da u Sporazumu stoji “teritorijalni kontakt” te kako je upravo zahtjev Hrvatske bio da se o granici odlučuje na temelju međunarodnog prava.
Odbacila je Milanoviće ocjene kako je sve moglo biti riješeno prije osam godina da se prihvatio sporazum Račan Drnovšek.
- Taj sporazum nije bio dobar jer bi se u startu odrekli teritorija - upozorila je.
Za razliku od SDP-a čvrsto su protiv Sporazuma ostali IDS-ovac Damir Kajin i zastupnici Glavaševa HDSSB-a.
- Cilj slovenske politike bio je samo jedan - kako se domoći mora i bojim se da će im to poći za rukom. S druge strane imamo slovenske poltičare koji prema Hrvatskoj nisu učinili niti jednu gestu - drže vojsku na Svetoj Geri, ne žele razriješiti pitanje duga Ljubljanske banke. Mi njima dajemo sve, a oni nama ništa - naglasio je Kajin. Smatra da bi o Sporazumu trebalo pitati građane na referendumu koji bi se mogao održati kada i predsjednički izbori pa ne bi bilo dodatnih troškova. Za referendum se založio i HDSSB.
- Zašto ne bi građane pitali što misle. Jer ovo je sramotan sporazum koji proizlai iz slabe pozicije hrvatskih pregovarača - istaknuo je Boro Grubišić (HDSSB).
I HNS će glasati ZA
HNS je najavio podršku Sporazumu o arbitraži uz napomenu da treba nastaviti s političkim lobiranjem.
- Sporazum je djelomično politički, a djelomično pravni dokument, jer je i problem takav - rekla je Vesna Pusić. Upozorila je da Sporazum “ima određeni rizik” jer se pitanje granice na kopnu i moru moæe rješiti na tri načina.
- Riziku treba pogledati u oči i vidjeti što nam se najviše isplati - rekla je Pusić.
Što se tiče izbora sudaca na listi arbitara Pusić je rekla da na to, osim načelnih kriterija “neovisnost, stručnost i nepristranost”, veliki utjecaj ima “politička akcija”.
- Važno je da mi i u javnosti i u europskim strukturama, nađemo svoje saveznike. Da im jasno osvijestimo važnost struËnih sudaca. Biti “stručan, neovisan i nepristran” može značiti bilo što, a što će to u konačnici biti ovisi o našoj političkoj akciji - rekla je Pusić.
Sporazum, za HNS, će imati posljedicu na duži rok - odredit će politiËku poziciju Hrvatske u regiji a kasnije i u EU.
- HNS ne želi da se ponovi pogreška iz prošlih godina, nego želi da Hrvatska dobije šansu razvoja prema civiliziranoj državi - zaključila je Pusić.