Vladine mjere za ublažavanje inflacije dio saborske oporbe ocijenio je u petak nedorečenima te "gašenjem požara", a u SDP-u ocjenjuju i kako su u mjerama zanemareni građani Dalmacije.
Čelnik SDP-a Peđa Grbin izjavio je u Saboru da vladine mjere idu u dobrom smjeru, "u dijelu gdje su iskopirane od SDP-a" dok su neke stvari ostale nedorečene, posebno u odnosu na građane Dalmacije koji su, tvrdi, da su zanemareni i gurnuti u drugi plan. "Vlada se prema njima ponijela kao prema građanima drugog reda zaboravivši da se oni u velikoj mjeri ne mogu grijati na plin, nego na struju", rekao je.
Grbinu nije jasno ni kako Vlada misli zamrznuti cijene pojedinih prehrambenih proizvoda, a da to ne dovede do nestašica. "Što će Vlada poduzeti i ima li neke kompenzacijske mjere kako bi osigurala da tih prehrambenih proizvoda bude", upitao je.
Što se tiče poreza na ekstra profit, u SDP-u ga apsolutno podržavaju, ali i napominju da se ta mjera ne može regulirati na razini pojedine države, već na razini Europske unije. "Oni koji su profitirali na muci drugih ne mogu od toga uživati benefite koji im ne pripadaju", naglasio je Grbin.
Zvonimir Troskot iz Mosta ocijenio je da su mjere "samo gašenje požara" iako na prvu izgledaju vrlo izdašne. "To je samo prelijevanje novca koji su ljudi već platili iz svojih plaća, poreza, prireza i duga koji nominalno raste te prebacivanje na HEP koji je možda najzaduženiji u povijesti", izjavio je.
Zamrzavanje cijena određenih prehrambenih proizvoda na tri mjeseca Troskot je pak ocijenio opasnom mjerom pitajući se što nakon toga upozorivši na moguće nestašice. Upitao je i zašto cijena plina za kućanstva ne bi bila 19 eura po mWh za koliko ga je Ina prodavala.
Za oporezivanje ekstra profita energetskih kompanija u Mostu smatraju da nema smisla, već da treba krenuti u strukturne reforme, smanjiti doprinose za zdravstvo i mirovinsko i reformirati javnu upravu.
Sandra Benčić (Možemo!) ocijenila je vladine mjere dobrima u dijelu u kojemu su omogućile neprofitnim organizacijama, javnim ustanovama i lokalnim samoupravama da im cijene energenata ne rastu, a podbačajem kad je riječ o energetskoj tranziciji, ulaganju u javni prijevoz, socijalnim transferima prema ugroženim kućanstvima.
Napomenula je pritom da najveći dio od 21 milijarde kuna ne ide iz državnog proračuna i da će najveći trošak podnijeti HEP. Zašto Vlada nije išla i na ograničavanje cijena plina za poduzetništvo budući da je upravo cijena plina kod prerađivačke industrije generator daljnje inflacije, upitala je. "Ako samo čepimo rupe i saniramo posljedice inflacije, a ništa se radimo na mjestu gdje ona izvire, onda to nije dobar pristup".
Benčić smatra i da je umjesto zamrzavanja cijena određenih prehrambenih proizvoda trebalo ići na ograničavanje marži jer su mnogi trgovci, kako tvrdi, iskoristili situaciju i podignuli marže. Pozdravila je porez na ekstra profite kompanija navodeći da su ga već uvele neke države EU-a.
Anka Mrak Taritaš (GLAS) također ocjenjuje da su vladine mjere "vatrogasne" i da su pokrile "samo vrh ledene sante" dodavši kako je očekivala da će biti sustavnije.
Iz ovoga se ne vidi energetska politika, energetska učinkovitost, ozbiljnije poticanje energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije, rekla je.
Mrak Taritaš priznala je međutim kako nije očekivala da će iznos paketa biti toliko veliki i pozdravila sve što će građanima pomoći. O oporezivanju ekstra profita pojedinih kompanija poručila je da ima više argumenata za nego protiv takve mjere.