ZAGREB - Hrvatska u 2010. godinu ulazi u još težem stanju nego što je bila prije deset godina, kada je vlast preuzela koalicijska vlast na čelu s Ivicom Račanom. Vanjski dug četiri je puta veći nego 1999. godine, a pad BDP-a tri puta je veći. Već sada je jasno da će se kriza preliti i na iduću godinu pa bi već u veljači broj nezaposlenih trebao premašiti brojku od 320.000, a uz otkaze koje i dalje najavljuju poslodavci kraj godine mogli bi dočekati preko brojke od 350.000 prijavljenih na burzi. Gospodarski pad već je zaustavio investicije i potaknuo novi val nelikvidnosti, a potrošnja pada.
Vraćamo se u 2007. godinu
Ovu ćemo godinu, sudeći prema procjenama analitičara, zaključiti s padom gospodarske aktivnosti između 5 i 6,5 posto. Usporedbe radi, taj je pad 1999. iznosio 1,5 posto, a bio je potaknut tadašnjim ratom na Kosovu, koji je ugrozio jednu od najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana - turizam. Kako sada stvari stoje, Hrvatska se po visini roba i usluga proizvedenih unutar vlastitih granica vraća na razinu iz 2007., iako je potrošnja znatno veća.
Drugi najveći uteg u odnosu na krizu s kraja prošlog desetljeća je visoka razina zaduženosti. Kada je koalicijska vlada 2000. preuzela vlast, vanjski je dug iznosio nešto više od deset milijardi eura, a stanovništvo je bilo razmjerno malo zaduženo. Danas vanjski dug doseže 42 milijarde eura, a svaki Hrvat inozemstvu duguje oko 10.000 eura.
Dugovi stižu na naplatu
- Recesija od prije deset godina bila je blaga u odnosu na ovu. Tada smo imali kosovsku krizu i međunarodnu izolaciju, pa se nismo ni mogli puno zaduživati. Danas smo zaduženiji nego tada, a problem je i to što ti dugovi sada sjedaju na naplatu - kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo-banke.
I Radimir Čačić, predsjednik HNS-a, čija je stranka tada sudjelovala u vlasti, smatra da je kriza prije deset godina bila “znatno blaža i plića” od ove danas. Prvi problemi koje je naslijedila Račanova vlada bio je, kaže, potpuni kolaps likvidnosti i val stečajeva, a sa sličnim se izazovima Hrvatska suočava i danas. Ipak, napominje Čačić, danas se traže drukčija rješenja.
Kada je riječ o rješenjima, najviše je reakcija izazvao SDP-ov prijedlog da Vlada otpusti 30 posto zaposlenih u državnoj upravi, dakle oko 20.000 službenika. Uz to, potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a Slavko Linić smanjio bi i doprinose za zdravstveno osiguranje i reformirao mirovinski sustav koji je na rubu kolapsa jer se doprinosima pokriva samo 57 posto izdataka za mirovine.
- Treba potaknuti osobnu potrošnju tako da se smanje doprinosi za zdravstvo, što bi uz dugoročnu reformu mirovinskog sustava rezultiralo većim dohocima kojima bi građani mogli financirati potrošnju. Promijenio bi i poslovnu politiku i natjerao državu da bude odgovorna u svojoj potrošnji. Potrebna je i hitna reforma državne uprave i decentralizacija - ističe Linić.
Budući da Hrvatska nije uspjela napraviti veći zamah u investicijama, SDP-ovac Linić bi trenutno poticao investicije u energetici i željeznicama.
- Jedino moguće rješenje je da se državne tvrtke zaduže i tako plate svoje obveze i da se postigne da obveze plaćaju u roku od 30 dana. U ovih 10 godina je tadašnji inozemni dug od 10 milijardi eura, koji je danas dosegnuo 42 milijarde eura. Hrvatski građani tada nisu imali većih kreditnih obveza, a danas su zaduženi preko glave. Plaće su tada rasle, a danas padaju - zaključuje Slavko Linić.
Broj blokiranih tvrtki povećao se za 41,7 posto
Nepodmireni nalozi svoj su povijesni maksimum dosegnuli 1999. kada je njihov iznos premašio 26 milijardi kuna. Nenaplaćena potraživanja godinama su se smanjivala da bi ove godine ponovno počela značajno rasti, a poslodavci mjesecima upozoravaju da su najveći dužnici država i javna poduzeća.
Dodatni problem danas je otežani pristup financiranju pa tvrtke, kada već upadnu u teškoće i krug nelikvidnosti, teško iz njega izlaze. Prema posljednjim podacima Fine, zbog nepodmirivanja dospjelih obveza u roku od 60 dana, neprekidno je bilo blokirano 1787 pravnih osoba, u kojima je bilo zaposleno 12.396 radnika, a iznos dospjelih nepodmirenih obveza bio je 798,9 milijuna kuna.
U odnosu na stanje 2008., broj blokiranih pravnih osoba povećan je za 41,7 posto, a iznos nepodmirenih obveza neprekidna trajanja do 60 dana za 67,1 posto. Nepodmirene obveze pravnih osoba dulje od 60 dana veće su od 17,4 milijarde kuna.