PRAG - Češki ustavni sud je danas, odbacivši tužbu grupe čeških senatora, presudio da je Lisabonski sporazum u skladu s češkim ustavom, zatim ga je potpisao i češki predsjednik Vaclav Klaus. Tako je i Češka, kao posljednja od 27 zemalja članica EU, ratificirala taj novi temeljni dokument Unije. Češki predsjednik Vaclav Klaus, zagriženi euroskeptik, dugo se opirao potpisivanju Lisabonskog sporazuma smatrajući da ne koristi Češkoj. Inače, sporazum je potvrđen u oba doma češkog parlamenta, prije toga je već bio na ustavnom sudu, ali Klaus je odbijao potpisati ratifikaciju. Naime, prema češkim zakonima, predsjednik može odbiti potpisati odluku parlamenta ako se s njom ne slaže.
Vijeće mudraca
No, na summitu održanom prošli tjedan čelnici EU naprosto su slomili Klausa i on je rekao da će potpisati Lisabonski sporazum čim dobije pravorijek suda te je obećanje i ispunio.
Jose Barroso, predsjednik Europske komisije, danas je izjavio kako se nada da će Lisabonski sporazum stupiti na snagu najkasnije početkom prosinca. Tako je završila odiseja novog temeljnog dokumenta Europske Unije koji ima iznimno važan utjecaj na Hrvatsku. Naime, EU je do sada funkcionirala na temelju Ugovora iz Nice, dokumenta koji je otvorio prostor za veliko proširenje EU na deset, većinom istočnoeuropskih, zemalja 1. svibnja 2004. No, Ugovor iz Nice je govorio o EU sa 27 članica i, striktno gledano, bez novog dokumenta nije bilo moguće daljnje širenje. Stoga je formirano vijeće mudraca koje je vodio bivši francuski predsjednik Giscard D’Estaing koje je napravilo Ustav EU. Taj je dokument, nažalost, propao na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj 2005., pa se od njega odustalo.
Ozbiljna kriza
EU se nakon toga našla u ozbiljnoj institucionalnoj krizi jer je zajednica 27 zemalja sve teže funkcionirala s obzirom na to da je bilo sve jasnije da je potrebno imenovati ljude koji će Uniju predstavljati u svijetu. Nakon godinu dana “promišljanja”, zemlje članice Ustav su restrukturirale i novi je dokument prihvaćen u Lisabonu u prosincu 2007., na kraju portugalskog predsjedanja. Nakon toga je počeo postupak ratifikacije koji je bila zakočila Irska jer su njezini birači na referendumu u lipnju 2008. odbacili Sporazum. Novi je pak referendum, nakon što je kriza snažno uzdrmala Irsku, održan u listopadu ove godine i tada su Irci rekli “DA”. Nakon toga je i poljski predsjednik Lech Kaczynski potpisao ratifikaciju, pa se čekalo samo Klausa.
I Balkan može u EU
Stupanjem Lisabonskog sporazuma na snagu ukidaju se sve formalne prepreke za ulazak Hrvatske i Islanda u članstvo EU. Sada, dakle, samo o nama ovisi hoćemo li i kada postati članicom Unije. Potrebno je nastaviti sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja, reformama, posebno na području borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, pravosuđa i javne uprave. I jasno, potrebno je izbjeći bilo kakvu blokadu poput onih koje su blokirale pregovore: 2006. zbog najave da će na snagu stupiti ZERP i 2008. zbog karata koje su prejudicirale granicu u Piranskom zaljevu. Ako bi se zadržao sadašnji ritam otvaranja i zatvaranja poglavlja, dovršetak pregovora mogao bi se očekivati polovicom iduće godine, nakon čega bi Hrvatska (možda zajedno s Islandom) potpisala Pristupni pregovor s EU koji potom ide na ratifikaciju u Europski i parlamente zemalja članica. Taj bi proces mogao trajati nešto više od godinu dana i Hrvatska bi 28. (ili 29. ako Island bude brži) članicom EU mogla postati krajem 2011. ili početkom 2012. godine.
Lisabonski sporazum otvara i mogućnost ulaska drugih zemalja zapadnog Balkana u EU.
Zapad želi Island, a istok Hrvatsku
Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju u idućih deset godina podržava većina građana u 10 članica EU obuhvaćenih anketom agencije Pew Research Center. Samo u Italiji ulazak Hrvatske podržalo je manje od 50 posto ispitanika.
Agencija je provela ispitivanje “Puls Europe 2009: 20 godina nakon pada Berlinskog zida” u kolovozu i rujnu na 15.000 ispitanika.
Najveću podršku Hrvatska bilježi u istočnoj Europi, gdje više ispitanika u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj podržava ulazak Hrvatske, nego ulazak Islanda u EU. U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj ulazak Hrvatske u EU podržava više od 70 posto ispitanika. Obrnuta je situacija u zapadnoj Europi - u Njemačkoj, Britaniji, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj ispitanici veću podršku daju članstvu Islanda, nego članstvu Hrvatske, a od istočnoeuropskih zemalja takva je situacija samo u Litvi. U Njemačkoj i Francuskoj ulazak Islanda u EU podržava 84 posto ispitanika. (N. Šajn)