"Potiče se cijepljenje osoba u dobi od 50 i više godina cjepivom Vaxzevria (proizvođač AstraZeneca). Koristi cijepljenja nadmašuju možebitne rizike primjene cjepiva Vaxzevria u dob od 50 i više godina", objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo uzevši u obzir postojani rizik vrlo rijetke nuspojave, pojave tromboze s trombocitopenijom nakon primjene cjepiva.
Rizik u mlađih od 50 godina je, navodi se, oko 2/100.000 doza, a kod starijih od 50 godina procjenjuje se na 1/100.000, pa se u slučaju prvospomenutih preporučuje davanje prednosti ostalim cjepivima registriranim u Republici Hrvatskoj.
"Osobama mlađima od 50 godina koje su već primile prvu dozu cjepiva AstraZeneca i nisu imale poremećaje koagulacije nakon primjene (niti alergijsku reakciju) treba dati isto cjepivo i za drugu dozu. Naravno, ako osoba mlađa od 50 godina iz nekog razloga baš želi započeti cijepljenje Vaxzevrijom, može se cijepiti i treba biti informirana o malom riziku nastanka VITT", kažu u HZJZ-u.
Niski rizici
Nadležni u najnovijim preporukama preporučuju i nastavak korištenja Johnson&Johnson cjepiva u svih osoba starijih od 18 godina, jer je procijenjena učestalost nuspojave tromboze s trombocitopenijom nakon primjene spomenutog cjepiva znatno niža od rizika nakon AstraZeneca cjepiva.
Prema posljednjim podacima HZJZ-a i HALMED-a (Agencije za lijekove i medicinske proizvode) o evidentiranim prijavama sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti COVID-19 do sada je ukupno zaprimljeno 4161, i to njih 2212 za Pfizer-BioNTech cjepivo, 426 za Modernu, 1482 za AstraZenecu, 37 za Johnson&Johnson i četiri prijave za koje nije zaprimljena informacija o proizvođaču.
U Hrvatskoj se, prema podacima iz lipnja, usporedbom broja prijava sumnji na nuspojave s brojem primijenjenih doza, došlo do zaključka kako je na svakih 10.000 primijenjenih doza cjepiva zaprimljeno 18 prijava sumnji na nuspojave (drugim riječima 0,18 posto).
Ozbiljnost nuspojava i uzročno-posljedičnu povezanost s cjepivom ocjenjuje Stručna grupa za nuspojave i sigurnu primjenu cjepiva, koja je do sada ocijenila kako udio prijava koje nisu ozbiljne iznosi 76 posto dok ih je 24 posto ocijenjeno ozbiljnima.
"Najčešće prijavljene nuspojave odnosile su se na povišenu tjelesnu temperaturu, bol na mjestu primjene, glavobolju, bol u mišićima, zimicu, opću slabost, umor, crvenilo na mjestu primjene cjepiva, mučninu i bol u zglobovima.
Bez smrtnog ishoda
Riječ je o očekivanim nuspojavama koje se često javljaju, slične su nuspojavama drugih cjepiva te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i prolaze spontano nakon nekoliko dana ili uz primjenu simptomatske terapije, navode u HALMED-u.
Prema svjetskoj bazi nuspojava, najviše cijepljenih (41,9 posto) žalilo se na povišenu tjelesnu temperaturu, potom na glavobolju (32,3 posto), bol na mjestu primjene cjepiva (29,3 posto), zimicu (27,6 posto), bol u mišićima (24,7 posto), opću slabost (24,1 posto), umor (15,4 posto)...
"HALMED do sada nije zaprimio niti jednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom za koju je utvrđena uzročno-posljedična povezanost s cijepljenjem. Zaprimljeno je 26 prijava sumnji na nuspojave sa smrtnim ishodom koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja. Od toga, za 18 prijava uzročno-posljedičnu povezanost s cijepljenjem iz trenutačno dostupnih podataka nije moguće ocijeniti. Za osam prijava je, slijedom provedene potpune ocjene sve dostavljene medicinske dokumentacije, uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i smrtnog ishoda ocijenjena kao 'nije vjerojatna'", navode u Agenciji za lijekove i medicinske proizvode.