Na zahtjev Ministarstva gospodarstva prema 10 najvećih trgovačkih lanaca da dostave cijene za listu od 80 proizvoda do sada su jasno pristala samo dva trgovca - Konzum i KTC. Kako su nam potvrdili u Ministarstvu gospodarstva, sedam velikih trgovaca - Lidl, Kaufland, Spar, Tommy, Studenac, NTL te Mlin i pekare odgovorili su na njihov dopis u traženom roku do 13. siječnja, ali nisu jasno potvrdili da će dostaviti traženih 80 cijena, već su uglavnom poručili da podržavaju inicijativu, ali traže dodatna pojašnjenja oko cijelog procesa, odnosno metodologije prikupljanja i objave cijena ili traže da se ide u javnu objavu liste sa značajno manje od predloženih 80 proizvoda.
"Plodine su jedine koje se uopće nisu javile i do sada nisu odgovorile na naš dopis. Dva velika trgovca u inozemnom vlasništvu imaju istu retoriku da načelno pozdravljaju inicijativu, ali je ne mogu prihvatiti dok ne vide metodologiju objave cijena. Očito je da kupuju vrijeme i očekuju ili da značajno smanjimo broj proizvoda ili odustanemo. To se neće dogoditi, riječ je o osnovnim namirnicama i ići ćemo do kraja u objavi javne i transparentne liste cijena kako bismo zaštitili građane", poručuju iz Ministarstva gospodarstva.
Trgovci unutar HUP-ove Udruge trgovaca, kako doznajemo, sastali su se u petak između 14 i 15 sati te su se dogovorili da pojedinačno pošalju odgovore Ministarstvu. Dio odgovora velikih trgovaca stoga je i stigao na mail Ministarstva u petak potkraj radnog vremena.
"Tražili smo da nam preciznije objasne metodologiju praćenja cijena, dakle ako nam nalože da moramo dostaviti cijene trajnog mlijeka ili riže, da nam se konkretno precizira o kojim se artiklima radi jer je puno proizvođača, artikala i cijena istih proizvoda", kaže čelnik jednog velikog trgovačkog lanca koji je sudjelovao na sastanku u HUP-u.
Ivica Katavić, predsjednik uprave trgovačkog lanca KTC i predsjednik Udruženja trgovine pri HGK-u, kaže da ne zna zašto neki trgovački lanci nisu odgovorili Vladi na upit o dostavljanju cjenika.
Dodatni napor
"Što se tiče KTC-a, mi ćemo dostavljati cjenike, odnosno udovoljiti zahtjevu Vlade. Nije to nimalo jednostavno kako se misli jer to zahtijeva dodatni angažman. Tu ima puno podataka koje treba upisivati, ali uložit ćemo dodatni napor i napraviti ono što se traži i očekuje od nas", kazao nam je Ivica Katavić.
Iz Lidla su nam odgovorili da su podržali inicijativu Ministarstva gospodarstva te ujedno istaknuli da je potrebno usuglasiti metode prikupljanja, obrade i objavljivanja relevantnih podataka o cijenama sve s ciljem osiguranja transparentnosti i relevantnog te ispravnog prikaza stanja na tržištu. I u trgovačkom lancu Tommy kažu da će poštovati zahtjev Vlade, ali riječ je o zahtjevnom procesu.
"Naravno da to iziskuje dodatne napore, ali poštovat ćemo zahtjev koji smo dobili od Ministarstva gospodarstva. Tražili smo detaljnije informacije oko samih artikala i provedbe praćenja cijena", ističe Dario Mamić, voditelj korporativnih poslova u trgovačkom lancu Tommy.
Nezadovoljni nekim odgovorima trgovaca i, kako tvrde, odugovlačenjem s dostavom traženih cijena, u Ministarstvu gospodarstva se pozivaju i na Etički kodeks o transparentnom uvođenju eura koji su potpisali svi veliki trgovci.
"Nevjerojatno je da bilo koji trgovački lanac koji je potpisnik Etičkog kodeksa o uvođenju eura ne želi pristupiti inicijativi o formiranju portala Ministarstva gospodarstva za usporedbu cijena u trgovinama mješovite robe. Zašto ne žele dati cijene proizvoda? Boje li se usporedbe s konkurencijom? Kakva je to poruka potrošačima?" ističu iz Ministarstva.
Nadzor inspekcije
Uz nastavak pojačanih inspekcijskih nadzora na terenu koji provjeravaju jesu li poslovni subjekti neopravdano dizali cijene zbog prelaska na euro, javna lista cijena 80 proizvoda trenutno je glavni alat Vlade u sprečavanju daljnjeg rasta cijena. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, potrošačke cijene u Hrvatskoj u studenome su porasle za 13,5 posto na godišnjoj razini pa je tako inflacija pri kraju godine dosegnula novu najvišu razinu otkad se prate ti podaci. Najveći porast i u studenome, od 19,2 posto, odnosio se na godišnji rast cijena hrane i bezalkoholnih pića. Ovaj će tjedan Državni zavod za statistiku objaviti podatke o inflaciji za prosinac koji će pokazati kretanje cijena u prosincu prije prelaska na euro.
Iz Ministarstva gospodarstva i jučer poručuju da nisu išli na formiranje crnih lista jer žele promovirati dobre trgovačke prakse pa portal s cijenama vide kao priliku za trgovce da se pozicioniraju kao oni koji su transparentni i s fer odnosnom prema potrošačima.
"Ministar Davor Filipović sigurno neće dopustiti da trgovački lanci koji žele iskoristiti krizu i uvođenje eura za poskupljenja prođu neokrznuto. Vlada je spustila PDV, a oni su zaradu zadržali u svojim džepovima umjesto da su pojeftinjenje prenijeli hrvatskim građanima. Prošli su nedirnuti kada su bezobrazno zbog nekoliko eura zarade prevarili građane, ovaj put će platiti s kamatama ako misle da će to ponovo proći", navodi izvor iz Ministarstva gospodarstva.
Među cijenama koje Ministarstvo gospodarstva traži od 10 najvećih trgovaca koji drže 83 posto maloprodajnog tržišta su: riža, brašno, više vrsta kruha, više vrsta pekarskih proizvoda, tjestenina, kukuruzne pahuljice, više vrsta svježeg mesa, više suhomesnatih proizvoda, namazi, zamrznuta i konzervirana riba, više vrsta mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja, maslac i margarin, ulje, više vrsta voća i povrća, šećer, neke grickalice, med, više vrsta slatkiša, sol, dječja hrana te napici, u koje su uključeni pivo i vino, potom deterdženti i higijenske potrepštine. Podaci će biti sažeti u tri kolone s prikazom cijena od 31. prosinca 2021. do 30. studenog 2022., zatim za razdoblje od 1. do 31. prosinca 2022., dok bi se podaci za 2023. prema prijedlogu Ministarstva gospodarstva trebali objavljivati dvaput mjesečno: 15. u mjesecu i zadnji dan u aktualnom mjesecu.