PRAVNICI I POLITIČARI: NITKO NIJE IMUN

Sanader će ako mu se dokaže šteta morati kazneno odgovarati

Odvjetnici i saborski zastupnici odgovaraju na pitanje trebaju li se štetne političke odluke također kazneno sankcionirati
 Duje Klarić/CROPIX

ZAGREB - Može li premijer kazneno odgovarati za političku odluku? Može ako se sudski dokaže da je svjesno i namjerno nanosio štetu državi ili nekoj tvrtki, a pribavljao nezakonitu korist drugome, odgovor je većine sugovornika Jutarnjeg lista.

- Jedno je politička odluka, kad se svjesno ide u gubitak zbog viših motiva, na primjer kad se odlučuje o subvencioniranju brodogradnje. Sasvim nešto drugo je kad postoji svijest da će se određenom političkom odlukom nekome nezakonito pribaviti korist - objašnjava odvjetnik Veljko Miljević.

‘Odluka je bila po zakonu’

Uvjet je da se utvrdi da je postojala namjera i svijest da se počini kazneno djelo. Formalno, ministri i premijeri ne uživaju imunitet od kaznenog progona.

Prema Ustavu, imunitet je privilegij saborskih zastupnika, sudaca i predsjednika države. Tako se zastupniku ne može suditi za izraženo mišljenje ili glasovanje u Saboru ma kako bio štetan zakon koji su izglasali. Političari prije svega podliježu političkoj odgovornosti: za loše i štetne odluke narod bi ih trebao kazniti tako da više ne glasa za njih, pa da više nikad ne dođu u priliku nanositi štetu državi. Anto Nobilo, odvjetnik bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca , smatra da i premijer i članovi bivše Vlade mogu snositi isključivo političku odgovornost. “Kriv sam koliko i svi drugi članovi Vladina užeg kabineta”, poručio je Polančec kad je protiv njega pokrenuta istraga zbog ugovora o prodaji struje između HEP-a i TLM-a.

- Ako je poštovana procedura, a radi se o političkoj odluci koja je oštetila državni proračun, jedini način na koji Vlada može biti kažnjena jest gubitak vlasti, o čemu odlučuju građani na izborima - rekao je Nobilo. Brojni su primjeri Vladinih odluka koje su oštetile poračun i nanijele ekonomsku štetu državi. Primjerice, naša brodogradilišta na svakom brodu stvaraju gubitke, no Vlada svake godine svjesno podmiruje te gubitke i iz brojnih razloga održava brodogradilišta.

- Ako političar svjesno krši ovlasti koje ima da bi nekome nanio štetu i ostvario imovinsku korist, morate dokazati da je on to svjesno radio i da za to nije imao ovlasti. U konkretnom slučaju, Vlada je TLM imala pravo prodati bilo kome, a ne najpovoljnijem ponuđaču. Odluka je, dakle, donesena u skladu sa zakonom, pod određenim uvjetima, a jedan je od uvjeta bio i jeftinija struja - rekao je Nobilo.

- Dakle, ako me pitate može li bivši premijer kazneno odgovarati, moj je odgovor ne, a mislim i da ne bi trebao u ovom slučaju - rekao je Nobilo.

Svi odgovaraju za sve

Između političke i kaznene odgovornosti tanka je linija, kaže Siniša Rodin s Katedre za europsko javno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta.

- Političke odluke prije svega nose političku odgovornost, no u iznimnim situacijama može se govoriti i o kaznenoj odgovornosti ako se dokaže da je riječ o kaznenom djelu. Premijerska funkcija tu nikoga ne štiti. U načelu, svi bi mogli odgovarati za sve - rekao je Rodin.

Na isti način to vidi bivša ministrica pravosuđa.

- Godinama se mnogi kod nas skrivaju iza tobože političkih odluka. Političke odluke čije su posljedice na štetu države i proračuna su kaznena djela i tako ih treba promatrati - ističe Ingrid Antičević Marinović (SDP). Ako su oštetile proračun, onda prvo mora odgovarati onaj tko ih je predložio i nagovarao druge da glasaju za njih ili čak prikrivao i krivo prikazivao njihove posljedice, kaže.

No, kad je riječ o konkretnom slučaju, pitanju štetnog ugovora HEP-a i TLM-a i eventualne odgovornosti tadašnjeg premijera i Vlade, sugovornici Jutarnjeg puno su suzdržaniji.

- U ovom slučaju radi se o političkoj odluci koja će se teško moći podvesti pod kazneno djelo zloporabe službenog položaja. Kod kaznenog djela uvijek treba utvrditi ne samo štetu nego i namjeru, a to se neće moći na temelju dosad objavljenih činjenica - rekao je bivši dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta Josip Kregar, koji smatra da bi na Sanaderovu odgovornost eventualno mogle ukazati tek neke nove činjenice.

Željko Potočnjak, dekan Pravnog fakulteta i bivši sudac Ustavnog suda, ističe da se za političke odluke ne može kazneno odgovarati nego tek politički, na izborima, no to ne znači da neka politička odluka u sebi ne može imati i elemente kaznene odgovornosti.

Što kažu pravnici i političari:

Ingrid Antičević Marinović, zastupnica SDP-a: Ako su političke odluke bile štetne, onda mora odgovarati najprije onaj tko ih je predložio i nagovarao druge, ili čak prikrivao i krivo prikazivao njihove posljedice.

Jadranka Sloković, odvjetnica: I politička odluka može biti štetna i prouzročiti velike financijske štete. Može političar biti ovlašten, ali nitko nije ovlašten nanositi štetu bilo nekom poduzeću, bilo nekoj državi.

Veljko Miljević, odvjetnik: Za svaku odluku i svako ponašanje koje ispunjava elemente kaznenog djela može se kazneno odgovarati. Uvjet je da postoje i objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela, odnosno šteta i umišljaj.

Josip Kregar, bivši dekan Prava u Zagrebu: Kod kaznenog djela utvrđuje se namjera i šteta. Kako se radi o političkoj odluci namjeru tek treba dokazati, a to se neće moći na temelju postojećih činjenica. Polančec kaže da on to nije odlučio. Pitanje je tko je.

Anto Nobilo, odvjetnik Damira Polančeca: Ako političar svjesno krši ovlasti da bi ostvario korist, morate dokazati da je on to svjesno radio i da za to nije imao ovlasti. Vlada je TLM prodala po zakonu, Sanader ne bi trebao kazneno odgovarati.

Prof. dr. Branko Grčić, dekan Ekonomije u Splitu, SDP: Ako je Polančec pod istragom, to je najbolji dokaz da bilo tko može biti pod istragom. Ako su neke odluke bile protuzakonite, to što netko obnaša visoku političku dužnost ne može biti nikakva zaštita.

Prof. dr. Branko Grčić, dekan Ekonomije u Splitu, SDP: Ako je Polančec pod istragom, to je najbolji dokaz da bilo tko može biti pod istragom. Ako su neke odluke bile protuzakonite, to što netko obnaša visoku političku dužnost ne može biti nikakva zaštita.

Prof. dr. Siniša Rodin, profesor na Pravu, Zagreb: Političke odluke prije svega nose političku odgovornost, no iznimno se može govoriti i o kaznenoj odgovornosti ako se dokaže da je riječ o kaznenom djelu. Premijerska funkcija tu nikoga ne štiti.

Branko Bačić, glavni tajnik HDZ-a: Oko tog možebitnog kaznenog djela vodi se istraga. Načelno, svaki član Vlade kao i bilo koji građanin može kazneno odgovarati ako je počinio neko kazneno djelo. No, to se prvo treba dokazati.

Damir Kajin, saborski zastupnik IDS-a: Polančec u cijeloj priči ne može biti Pedro za sve i ne smije se u njegovu slučaju pravosuđe koristiti za unutarstranačka obračunavanja. On nije sam mogao donositi odluku.

Ljubo Jurčić, profesor ekonomije, SDP: Istraga bi trebala utvrditi je li odluka rezultirala većom društvenom korisnošću od štete. Ako je privatna korist veća od društvene, postoji politička, ali i druge odgovornosti.

Darko Milinović, potpredsjednik Vlade: Nisam bio član Vlade 2007. Svaki ministar odgovara za odluke donesene u svom resoru. Ja sam ministar zdravstva, vrlo malo znam o preprodaji struje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. veljača 2024 22:33