Tim od dvoje ustavnih sudaca i više sudskih savjetnika već dulje vrijeme gotovo danonoćno radi na presudi Vrhovnog suda kojom je bivši premijer Ivo Sanader pravomoćno osuđen na osam i pol godina zatvora za predaju Ine mađarskome MOL-u te ratno profiterstvo. Prema informaciji iz pravosudnih krugova, odluka će biti donesena 1. srpnja. U Ustavnom sudu nisu nam potvrdili taj datum, ali nam je rečeno da predmet mora biti riješen prije rujna. Tim koji je zadužio Sanaderov slučaj ima obavezu sastajati se najmanje tri puta tjedno te u najkraćem roku pripremiti odluku.
Politički progon
“Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec zatražila je od sudaca da predmet Sanader riješe najkasnije do kraja ljeta, i to zato što smo u izbornoj godini. Ne želi da se ustavnosudska odluka dovede u vezu s predizbornom kampanjom”, kaže nam sugovornik iz Ustavnog suda, pojašnjavajući da njihovu predsjednicu “žulja” slučaj Branimira Glavaša koji se četiri godine kiselio na Ustavnom sudu, da bi se u jednom trenutku naglo intenzivirao rad na predmetu, a ustavna tužba se usvojila baš uoči predsjedničkih izbora. “Predsjednica je jako teško primila kritike koje su zbog toga sa svih strana pljuštale po Ustavnom sudu i ne želi si to ponovno priuštiti”, kaže naš sugovornik. Naime, ako bi se i Sanaderu usvojila ustavna tužba, to bi osim njemu samome išlo na mlin i HDZ-u koji bi u izbornoj godini mogao mahati odlukom i tvrditi da su njihov bivši predsjednik i sama stranka bili izloženi političkom progonu.
No, o tome kakva će biti odluka na Sanaderovu ustavnu tužbu naš sugovornik s Ustavnog suda nije rekao ni riječi. Protiv Sanadera je, podsjetimo, u studenome 2011. godine podignuta optužnica u kojoj ga se teretilo da je za deset milijuna eura mita s predsjednikom Uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem dogovorio izmjenu dioničarskog ugovora Ine i MOL-a po kojem je upravljačka prava u Ini predao MOL-u, a usto je Vlada sklopila i ugovor o izdvajanju plinskog biznisa iz Ine. Ova je optužnica spojena s ranijom za ratno profiterstvo kojom se Sanadera optužilo da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova tijekom Domovinskog rata od Hypo banke uzeo proviziju od 3,6 milijuna kuna.
Manja kazna
Sudac i predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić bio je na čelu vijeća koje je Sanadera u studenome 2012. osudilo na deset godina zatvora. Obrana se žalila, a Vrhovni sud je u lipnju prošle godine donio odluku kojom je potvrdio presudu, čime je ona postala pravomoćna, ali je Sanaderu smanjio kaznu na osam i pol godina zatvora.
Odmah nakon objave te odluke Sanaderov branitelj Čedo Prodanović najavio je ustavnu tužbu, i to zbog proceduralih pogrešaka i nedovoljnih dokaza. Naime, ključni svjedok protiv Sanadera je Robert Ježić, bivši direktor Diokija koji je preko svoje švicarske tvrtke organizirao MOL-ovu isplatu mita Sanaderu.
Kupovanje slobode
Obrana bivšeg premijera presudu nastoji srušiti upravo na Ježića, tvrdeći da je on svjedočenjem protiv Sanadera sebi kupio slobodu. Problematizira se i što je polovica od deset milijuna eura mita i dalje na računu Ježićeve tvrtke. Fokus ustavne tužbe je, međutim, na Stefanu Hürlimannu, direktoru Ježićeve tvrtke Xenoplast. On je u istrazi dao iskaz kojim je potvrdio Ježićeve navode, ali navodno samo u tehničkom smislu provođenja transakcije. Sanaderovi su se odvjetnici žalili da ga nisu imali priliku ispitati te da je u sudskom postupku povrijeđeno konfrontacijsko pravo. Vrhovni sud je taj prigovor odbacio.
Veliki pritisak
U pravosudnim i političkim krugovima već se dulje vrijeme priča da je Ustavni sud pod velikim pritiskom da predmet riješi Sanaderu u prilog. Tvrdi se i da je usvajanje ustavne tužbe već gotova stvar, a priče idu čak toliko daleko da govore kako je jedan od sudaca zbog pritisaka i stresa kojem je izložen završio u bolnici. Suci izvjestitelji su Snježana Bagić i Davor Krapac, no ni s jednim od njih nismo uspjeli stupiti u kontakt. Jednom je mobitel bio isključen, a drugi nije odgovarao na pozive. Iz drugih izvora na Ustavnom sudu doznali smo da je sudac Krapac već dulje ima zdravstvenih problema pa trenutne možda i ne treba povezivati sa Sanaderovim predmetom. Na naš je poziv odgovorila predsjednica Ustavnog suda Omejec, no samo je odbacila informacije po kojima je Ustavni sud izložen pritiscima.
Ako bi nagađanja da će ustavni suci srušiti presude Županijskog suda u Zagrebu i presudu Vrhovnog suda bila točna, to bi zasigurno imalo posljedice i na arbitražni postupak koji se vodi između Ine i MOL-a te bi se negativno reflektiralo na poziciju Ine. Visoki Vladin dužnosnik je na naše pitanje ima li Vlada izlaznu strategiju za ovakav rasplet na Ustavnom sudu odgovorio negativno.