ŠTO NUDI GRAĐANIMA

Sanja Radolović: Pula mora postati primamljiva mladima, sad smo u vrtlogu koji nas vuče u propast

Na ove izbore idem sa sloganom ‘sanjaj ostvarivo‘, megalomaniju i mitomaniju prepuštam ekipi koja je dosad bila na vlasti, kaže
Sanja Radolović
 Ivan Vranjic

SDP-ovka Sanja Radolović očekivano će na idućim lokalnim izborima biti kandidatkinja za gradonačelnicu Pule, a kandidaturu je istaknula nakon što se vladajući IDS odlučio za aktualnu dogradonačelnicu Elenu Puh Belci. Uz njih dvije, zasad su svoju kandidaturu istaknuli i Mirko Jurkić iz HDZ-a, sin Vesne Girardi Jurkić, te aktivist Goran Matić iz Radničke fronte. Još se uvijek čeka kandidatura platforme Možemo. Saborska zastupnica Radolović već je punom parom zakoračila u kampanju gdje će biti zasigurno najveća "borba" kandidatkinja.

Što žene na čelnom mjestu u najvećem istarskom gradu mogu donijeti?

-Drago mi je što su upravo žene prepoznate kao glavni kandidati, ali ne treba zaboraviti kako će biti u utrci i muških kolega. Znamo s kakvim problemima se susreću žene na svim poljima, od poslovnog do privatnog života, pa ovo predstavlja određenu satisfakciju kako ipak kao društvo napredujemo. Moj fokus je na poboljšanju razine ravnopravnosti spolova u svim segmentima života, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, nejednak tretman u plaćanju za isti posao, obiteljski i privatni život, što nažalost, nije uvijek donosilo učinke. Rodno osjetljivi proračuni jedino su rješenje, jer se opredjeljenje za paritetnu demokraciju najbolje vidi iz raspodjele javnog novca. To podrazumijeva financiranje projekata tzv. društvene infrastrukture (vrtići, jaslice i sl.) koji svima, a posebice ženama, omogućuju intenzivnije uključivanje u javni, društveni i politički život.

Kakvu kampanju očekujete i hoće li ona biti teška?

- Kampanje su uvijek teške i naporne, ali sva sreća da imamo i volontere koji odrađuju lavovski dio posla. Posljednjih deset godina sudjelovala sam u svim razinama izbornog procesa, što operativno, što strateški, od izbora za mjesne odbore pa do predsjedničkih izbora i znam koliko je potrebno truda, znanja i energije uložiti u svaku predizbornu kampanju. Što se tiče kampanje za Pulu, u nju ja kao kandidatkinja, ali i SDP kao stranka, izlazimo maksimalno afirmativno i sučelit ćemo se s konkurencijom razvojnim projektima i programima, a ne voditi negativnu kampanju. Mi kao SDP Pule i ja kao kandidatkinja idemo na ove izbore kako bismo stanovnicima Pule ponudili realan i ostvariv program pa zato i idemo sa sloganom 'sanjaj ostvarivo'. Kampanja kao kampanja će proći, pravi posao je tek pred nama po završetku izbora i preuzimanju odgovornosti za vođenje grada.

image
Sanja Radolović
Goran Sebelic/CROPIX

Iz vašeg programa vidljivo je da se zalažete za brisanje golf terena s Muzila. Zašto? Ne bi li taj projekt digao turističku sliku Pule koja snažno raste u zadnjih 10 godina?

- U prvom redu ne mogu se složiti s vama da turistička slika Pule snažno raste u zadnjih 10 godina. Pula je nažalost postala grad u kojem je industrija propala, a istovremeno se niti nismo pozicionirali na turističkoj karti Istre kao što su to učinili gradovi poput Rovinja, Poreča ili Umaga. Kažem, nažalost, jer istovremeno Pula je neostvareni grad i grad s najviše potencijala na Jadranu, bogate kulturne baštine i povijesti, ali istovremeno grad koji je primjerice jedan od rijetkih gradova na Jadranu koji nema uređenu niti svoju Rivu i ne želim da to tako i ostane, već da Pula i Puležani konačno dosanjaju svoju Rivu. Trenutačno, u Pulu čak i turisti dolaze samo kad pada kiša, a onda do izražaja dolaze neriješeni prometni problemi, zapušten izgled grada, nedostatak sadržaja, biciklističkih staza, pješačkih površina. Osobno smatram da Pula može puno više ponuditi u smislu povijesnog, kulturnog, koncertnog turizma koji donose nekakvu dodatnu vrijednost i goste veće platežne moći umjesto megalomanskih projekata upitne budućnosti i još upitnije koristi za društvo u cjelini.

S druge strane, projekt razvoja Muzila je nedosanjana priča već dugi niz desetljeća. Kad kažem nedosanjana priča, mislim na to kako stanovnici Pule već desetljećima nemaju pristup Muzilu pa niti da se upoznaju s njegovim prirodnim i povijesnim ljepotama. SDP niti ja nismo protiv uređenja Muzila i korištenja istoga u gospodarske svrhe, ali smatramo kako golf ne može biti ultimativno rješenje. Pogotovo smatramo pogrešnim da se o tako jednom velikom području i njegovoj budućnosti koji će uvelike utjecati na razvoj grada odlučuje isključivo na sjednici Gradskog vijeća Pule gdje će 11 ljudi dignuti ruke i 'zacementirati budućnost Pule'. Prije bilo kakve odluke o planu uređenja i eksploataciji tolike površine, smatram kako treba stanovnicima Pule prezentirati sve moguće solucije uređenja Muzila te nakon toga prepustiti odluku njima kroz provođenje referenduma.

Isto tako ste i za zatvaranje Kaštijuna. Kamo onda s otpadom? Koje je vaše rješenje tog problema?

- Kaštijun je jedan projekt koji predstavlja problem za cijeli južni dio Istre, a ne samo Pulu. Vidimo kako se bune mještani Općine Medulin, koji žive u njegovoj blizini, a ja sam osobno na pozive građana obišla nekoliko lokacija u Puli gdje je nesnosan smrad uzbunio ljude po pitanju zdravlja i kvalitete života općenito. Kaštijun je napravljen tu gdje je, nažalost nije moguće čarobnim štapićem mahnuti i preseliti ga negdje drugdje. Kad se govori o zatvaranju Kaštijuna, to je više figurativno, primarno se misli na promjenu tehnologije obrade i zbrinjavanja samog otpada. Ovakav način kako Kaštijun sad radi pokazuje se kao loše rješenje, jer kontinuirano zagađuje zrak, a neka istraživanja govore i o popriličnom zagađenju tla, dok je nedavno u jednom nacionalnom mediju objavljen zastrašujući podatak kako je Pula u samom vrhu Hrvatske i Europe po lošoj kvaliteti zraka, a teške industrije uopće nemamo!

image
Sanja Radolović i Peđa Grbin
Goran Sebelic/CROPIX

Ima niz gradova i regija u Europskoj uniji koje su odabrale za svoje uvjete optimalan način za obradu i zbrinjavanje otpada, kod nas se očito pogriješilo s MBO tehnologijom koja ovdje ne daje željene rezultate te je nužno čim prije uključiti struku i promijeniti tehnologiju obrade i zbrinjavanja otpada koja će Puli i okolnim mjestima osigurati čisti zrak i čisto tlo. S druge strane, postoji i velik problem zbrinjavanja tzv. RDF/SRF otpada iz goriva, ili kako se to kaže 'bala otpada' koji ostaje nakon obrade, a kojim je Kaštijun pretrpan. U drugim državama postoji sekundarno tržište otpada pa isti otkupljuju RDF kao pogonsko gorivo primjerice u cementnoj industriji što kod nas nije slučaj. U Puli se po pitanju Kaštijuna događa upravo suprotna priča, umjesto da industrija otkupljuje RDF i koristi ga u svojim pogonima, mi plaćamo enormne cifre za odvoz i skladištenje RDF-a - primjerice u Tuzlu je odvezeno 7000 tona. Također, za investiciju tešku 26 milijuna eura pogreška oko procjene kapaciteta nije se mogla dogoditi, jer ogromne količine otpada ne stignu se valjano osušiti, zbog čega se stvara nesnosan smrad od kojeg okolni stanari ne mogu živjeti. Kaštijun je kapacitiran za obradu 90 tisuća tona godišnje, međutim, godišnje u Istri nastane čak 150 tisuća tona otpada, budući da se u turističkoj sezoni broj ljudi u Istri udvostručuje.

Stalno spominjete i zapuštenu starogradsku jezgru Pule. Što konkretno ponuditi vlasnicima stanova u starim zgradama da ih obnove kad znamo da se većinom radi o umirovljenicima ili ljudima koji si ne mogu priuštiti višemilijunske obnove? Kako zapravo u toj situaciji obnoviti grad?

- Starogradska jezgra nije zapuštena od jučer, nego je kontinuirana nebriga i ignoriranje razvoja grada dovelo do toga da imamo to što imamo. Ako prošećete Pulom u poslijepodnevnim satima, kad na ulicama nažalost nema nikoga, možete malo podići pogled i vidjeti kako po toj starogradskoj jezgri viri niz raznih nosača s nabacanim kablovima, fasade načete 'zubom vremena' počele su same padati i ugrožavati živote pješaka, a ljudski životi nadilaze bilo kakvu raspravu o nečijem financijskom stanju. Slažem se kako postoji potencijalni problem povećanog financijskog opterećenja radi obnove, ali zato je tu i politika, da upravlja gradom i ponudi rješenje problema. Mi nažalost imamo situaciju da u jednom dijelu objekata, koji su u izrazito lošem stanju, Grad Pula ima popriličan udio u vlasništvu pa ništa nije poduzeto. Nikad nećemo dovesti u pitanje privatno vlasništvo, ali ako privatna imovina počne ugrožavati sigurnost prolaznika, tj. stanovnika i posjetitelja Pule te narušavati imidž samoga grada, onda je naša dužnost da sjednemo s vlasnicima i da pronađemo adekvatno rješenje.

Sadašnja 'rješenja' gdje su montirane skele diljem grada kako vam kamena gromada ne bi pala na glavu nije nikakvo rješenje, već je isključivo izbjegavanje i prebacivanje odgovornosti. Program Dolcevita u režiji sadašnje gradske vlasti je bez ustezanja polučio loše rezultate i iako smo konstantno nudili konkretne prijedloge za njegovo poboljšanje, niti jedan naš prijedlog nije usvojen. Konkretno u sklopu programa energetske obnove na posljednjem pozivu za energetsku obnovu višestambenih zgrada iz EU fondova od 616 zgrada u Hrvatskoj u Puli se može na prste jedne ruke nabrojati koliko zgrada se obnovilo iz tog poziva. Na sreću, i sljedeće programsko razdoblje će uključivati tu mogućnost i tu vidim šansu da obnovu derutnih fasada i pročelja u budućem razdoblju osiguramo kroz kombinaciju sredstva iz EU fondova, gradskog proračuna i učešćem vlasnika nekretnina.

Rak-rana pulskog centra grada je i zakup poslovnih prostora. Od stotinjak poslovnih prostora na potezu Ulica Sergijevaca -Forum - Kandlerova, a koji su u vlasništvu Grada, svaki drugi poslovni prostor je prazan. Gradski oci nisu imali milosti ni za vrijeme trajanja krize uzrokovane covidom-19 pomoći na adekvatan način zakupcima, već se samo u gradskoj blagajni gomilaju nenaplaćena višemilijunska potraživanja od zakupa poslovnih prostora i svakodnevno po izlozima niču nove naljepnice 'prazan poslovni prostor u vlasništvu Grada Pule'. Potrebno je promijeniti cijeli sustav zakupa poslovnih prostora u gradskom vlasništvu, u smislu određivanja novih zona zakupa i cijena zakupa koje su enormno visoke u odnosu na druge gradove slične veličine i položaja. Također, sustav zakupa u Puli potpuno je deformiran, pa je moguće da se raskidom ugovora nakon primjerice mjesec-dva zakupa prostor vraća Gradu i ponovnom licitacijom uspije taj isti prostor dobiti po drastično nižoj cijeni. Time se uzima mogućnost poslovnog razvoja i održivog poslovanja na jednak način svim poslovnim subjektima.

Ako postanete gradonačelnica, koji će vam biti fokus razvoja Pule u iduće 4 godine?

- U Puli smo od izbora do izbora doživjeli svakakva obećanja, a jedno od upečatljivijih je svakako Guggenheim muzej koji se trebao početi graditi prije 10-ak godina i prezentiralo se kao da je to gotova stvar. Da budem iskrena, iako se gradila određena infrastruktura, ako tako možemo nazvati manje prometne rotore, Pula ima popriličnih problema. Moj glavni fokus u nadolazećem mandatu biti će nekoliko infrastrukturnih projekata koji ciljaju probleme koji su svima u Puli poznati, ali ponajprije imam fokus na jačanje gospodarstva i poslovnih prilika za mlade. Moramo stvoriti uvjete da Pula postane grad koji je primamljiv mladima, onima koji se tek školuju, studiraju, ali i onima koji su završili školu ili fakultet. Mi smo sad u jednom začaranom krugu ili možda bolje rečeno vrtlogu koji nas vuče u propast. Gašenje industrije te nepostojanje 'prave' turističke sezone kao u ostalim priobalnim gradovima u Istri doveli su do nekoliko problema koji se reflektiraju i na demografsku sliku Pule.

image
Sanja Radolović
Goran Sebelic/CROPIX

Mladi ljudi po završetku školovanja odlaze trbuhom za kruhom, jer nažalost u Puli se puno toga svelo na sezonski karakter pa i zaposlenje s niskim plaćama. Kad to pogledate kroz širu sliku, dobijete činjenično stanje kako mlade osobe koje završe fakultet ne mogu dobiti stalan posao, nisu kreditno sposobni pa si niti ne mogu priuštiti stambenu nekretninu i onda se posljedično ne odlučuju na zasnivanje obitelji već odlaze iz Pule. Više od 3000 naših sugrađana, posebice mladih, danas je u Puli prijavljeno na Zavodu za zapošljavanje. Neću obećavati 1000 pripravničkih mjesta u lokalnom sektoru, kao što su to obećavali neki kandidati prije mene u svojim programima, jer to naprosto nije moguće niti realno, ali program Garancije za mlade, koji je u Austriji financiran iz EU fondova uz usku suradnju s privatnim sektorom i obrazovnim institucijama te je spušten na razinu lokalnih jedinica, ne vidim zbog čega ne bi zaživio i kod nas. Garancija za mlade predviđa da svaka mlada osoba primi kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od prestanka obrazovanja ili prelaska u nezaposlenost. Dodatno, mladim ljudima treba staviti na raspolaganje besplatne savjetodavne usluge koje im pomažu u pronalasku posla, zadržavanju istog ili dodatnom obrazovanju za novo zanimanje u skladu sa zahtjevima tržišta rada. Uostalom, svima bi nam trebalo biti stalo da mladi nađu posao, jer se time direktno smanjuje i stopa kriminaliteta među mladima, ovisnosti te iseljavanje mladih.

Vezano za rješavanje stambenog pitanja, obećavano je mnogo toga u posljednjih nekoliko godina od strane vladajućih, međutim u Puli, ako gledamo program poticane stanogradnje, 2013. godine izgrađena su dva objekta s ukupno 65 stanova u Divkovićevoj ulici u Šijani. Zašto mislim da je to malo ili nedovoljno - samo je u Umagu koji je nekoliko puta manji grad od Pule izgrađeno 120 stanova, a u pripremi je izgradnja još 70. Program poticane stanogradnje u Puli treba zaživjeti u punom većem zamahu s ciljem da se prije svega mladim obiteljima, ali i ostalim građanima omogući da, uz ispunjavanje određenih kriterija, do stambenih kvadrata dođu po uvjetima koji su povoljniji od tržišnih. U konačnici, ako mladima ne olakšamo mogućnost da dođu do prvih stambenih kvadrata i nađu prvo zaposlenje, možemo pričati bajke za malu djecu o pozitivnoj demografskoj slici, jer nikad do nje nećemo doći.

image
Sanja Radolović
Goran Mehkek/CROPIX

Grad na čijem ulazu stoji tabela 'Grad prijatelj djece', a koji ne želi omogućiti radne bilježnice svakom pulskom školarcu, a u gradskom proračunu za to ima novca te grad u kojem se neopravdano povećavaju cijene vrtića ne može se nazivati prijateljem djece. Svako dijete mora imati i pravo na topli obrok u školama kao što i jednosmjenska jutarnja nastava mora biti svima osigurana kako bi se svoj djeci jednako omogućilo bavljenje sportskim, glazbenim i ostalim aktivnostima u popodnevnim satima. Sve to utječe na zdravlje i pravilan razvoj naše djece, ali i omogućavanje roditeljima u lakšem balansiranju obiteljskog i poslovnog života.

Osim naših najmlađih, briga za 16.000 pulskih umirovljenika mora biti prioritet. Umirovljenici u Puli uistinu sanjaju mjesto u domu za starije 10 godina. Izgradnja doma za starije i nemoćne osobe moj je prioritet. Naši sugrađani treće životne dobi previše su dali za naše društvo da bi sad čekali po 10 godina za smještaj u domu za starije i nemoćne.

Što bi po vama Pula trebala biti u razdoblju nakon gašenja Uljanika i svih većih industrija te kako realizirati tu viziju?

- Uistinu želim da se konačno pulska industrija probudi u svojoj dugo obećavanoj, a nikad reliziranoj industrijskoj zoni i to je prvi potez koji ću kao buduća gradonačelnica Grada Pule i ostvariti. Ne želim obećavati nemoguće i reći da ću otvoriti nekoliko tisuća radnih mjesta, jer tko god to od kandidata u predizbornoj kampanji kaže ili svjesno laže ili živi u neznanju, ali ću se svojski potruditi da dam zamah poduzetnicima i gospodarskom sektoru kroz smanjenje prireza, cijena komunalija koje su među najvišima u Hrvatskoj, zakupa poslovnih prostora, potpora te da ih potičemo da zaposle što više ljudi na neodređeno.

Moja vizija je Pula kao moderan europski grad koji kroz aktivno i pametno planiranje razvoja postiže gospodarsku ravnotežu koja će uključivati industriju, turizam i ekološku proizvodnju te time omogućiti kvalitetne poslove i perspektivu mladim ljudima. Želim postići optimalnu stalnu zaposlenost, a sezonski poslovi da budu ono za što su i predviđeni - stjecanje radnog iskustva.

Smatram kako je moja vizija više nego ostvariva ako se krene na vrijeme u akciju, nema više vremena za čekanje i maštanje o Guggenheim muzeju, Brijuni rivijera projektu, raznim golf resortima i slično što se obećava već punih 20 godina. Kao što sam spomenula ranije, zato i idem na ove izbore sa sloganom 'sanjaj ostvarivo', megalomaniju i mitomaniju prepuštam ekipi koja je dosad bila na vlasti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. lipanj 2022 00:05