U povodu obilježavanja Međunarodnog dana bijeloga štapa, Hrvatski savez slijepih održao je u ponedjeljak tribinu na kojoj je istaknuto kako je pristup informacijama i obrazovanju pravo svih ljudi, pa mora biti osigurano i za slijepe osobe, te da je slijepima nužan veći inkluzivni doplatak jer je to kompenzacijski novac kojim se podmiruju troškovi prouzročeni invaliditetom.
Na tribini u Tiflološkom muzeju rečeno je kako je osnova pismenosti slijepih Brailleovo pismo, no knjige za slijepe osobe ne prevode se sustavno, nego po projektima.
Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Vojin Perić naglasio je da, iako svi moraju imati pristup informacijama i osigurano obrazovanje, slijepe osobe na tom području i dalje imaju problema.
Perić također smatra kako bi udžbenici trebali biti osigurani kroz proračun, a da ih tiskaju ustanove oformljene za to, kao što su Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek i Hrvatska knjižnica za slijepe, a ne da ih tiskaju "amaterske udruge".
- Hrvatska knjižnica za slijepe već godinama snima i tiska knjige, imamo niz prevedenih i uvećanih knjiga za osobe slabijeg vida, no s udžbenicima stvar slabije funkcionira. Učenici bi trebali dobiti udžbenike koje procjenjuje povjerenstvo pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a ne prema nekom nasumičnom odabiru - rekao je.
U Hrvatskoj najmanji inkluzivni doplatak u Europi
Perić se požalio i na najmanji inkluzivni doplatak u Europi, koji iznosi svega 46 eura.
- Nadamo se da će se taj problem riješiti promjenama Zakona o socijalnoj skrbi, kojima tražimo da slijepe osobe imaju pravo na osobnu invalidninu - izjavio je Perić.
Radi se o kompenzacijskom novcu kojim se podmiruju troškovi slijepih prouzročeni njihovim invaliditetom, pri čemu je inkluzivni doplatak višestruko veći u BiH ili Srbiji, iako su prosječna primanja u tim zemljama manja nego u Hrvatskoj.
Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih upozorio je i na problem sustavnog financiranja udruga za slijepe - provode ga socijalne usluge, nisu sustavno praćene i financiraju se po projektima. Tako slijepe osobe mogu ostati bez socijalnih usluga, ako neki projekt ne bi prošao.
Predložio je i da se Zakonom o socijalnom stanovanju uredi problem nositelja vlasništva stana, kako se ne bi događalo da nakon smrti osobe s invaliditetom njegova obitelj, kao najčešći skrbnik, bude izbačena na ulicu.
Prema registru Hrvatskog saveza slijepih, u Hrvatskoj je tim oblikom invaliditeta pogođeno oko 5800 osoba.