U nedjelju je na birališta izašao rekordno nizak broj glasača, tek 46,9 posto od svih koji imaju glasačko pravo. Usporedbe radi, na zadnjim parlamentarnim izborima 2016. glasalo ih je više od polovice (52,59 posto), a 2000. nedostižnih 75,21 posto. Konkretno, ove je godine glasalo 1.638.497 građana, odnosno 243.830 manje nego na prošlim izborima, i šokantnih milijun manje u odnosu na izbore prije dvadeset godina, promatramo li samo odnos važećih glasačkih listića.
Iako se broj aktivnih glasača iz godine u godinu smanjuje, što ozbiljno ugrožava legitimitet izbora, ovogodišnji broj nevažećih listića od 38.355, što je unutar izbornog prosjeka, sugerirao bi da ogorčenost i apatija nisu bili faktori koji su presudili na slabu izlaznost. Ona bi se prije mogla pravdati ozbiljnom epidemiološkom situacijom koja je sigurno dio birača obeshrabrila u odlasku na birališta te ljetnom sezonom, tijekom koje je interes za izbore i izlazak na birališta tradicionalno niži.
Taktika HDZ-a, pritom, da raspišu izbore početkom srpnja, što je naišlo na neodobravanje jednog dijela političkih aktera, ipak je urodila plodom. Poslovično disciplinirano HDZ-ovo biračko tijelo svoje je glasačko pravo dobro iskoristilo pa je tako HDZ na ovim izborima dobio ukupno 603.103 glasova građana (što bi iznosilo 36.8 posto svih glasova kad bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica), a Restart koalicija tek 414.614 (25,30 posto), odnosno 188.489 manje. Pogledamo li opet rezultate prošlih parlamentarnih izbora može se uočiti da su obje velike stranke izgubile jedan dio podrške, HDZ 80.000 glasova manje, a SDP drastičnih 222.000.
Prema tome, možemo reći sljedeće: da je samo jedna stranka dobila tih osutih 200 tisuća glasova lijeve koalicije, ona bi danas bila treća najsnažnija politička opcija u državi. Ipak, u trenutnoj konstelaciji to je Domovinski pokret s 181.492 glasa, odnosno s potporom 11,07 posto birača. SDP-ov bazen glasova koji je kroz godine puštao na sve strane, mogli bismo reći, rasporedio se na platformu Možemo!, SSIP i HNS jer se zbrajanjem njihovih ukupnih glasova dolazi do približno brojke od 200 tisuća.
Tako je platformu Možemo! podržalo 115.961 birača (7,07 posto), što su kapitalizirali u sedam mandata, a Stranku s imenom i prezimenom, koja je predvodila koaliciju s Pametno i Fokusom, 66.270 građana (4,04 posto) čime su završili na tri mandata.
Usprkos tome što je HNS osvojio gotovo nezamjetnih 21.725 glasova - potpora je to od tek 1,32 posto birača na razini države - izborili su jedan mandat, najviše zahvaljujući sjevernoj III. izbornoj jedinici gdje su prešli prag s 5,78 posto potpore.
Dosadašnji ministar graditeljstva Predrag Štromar je tu s 2.514 preferencijalna glasa, od ukupno 8.835 glasova, izborio mjesto u saboru. Zanimljivo je, međutim, primijetiti da s istim postotkom potpore, u decimalu štoviše, od 5,78 posto Most nije izborio mandat u V. izbornoj jedinici iako su prešli prag.
Osvojili su tamo 8.145 glasova. Ukupno gledajući, ipak, Most je osvojio 120.052 glasova, a to bi bila podrška 7,32 posto birača koja je pretvorena u osam mandata. U odnosu na prošle izbore osvojili su sada oko 60 tisuća glasova manje, a gledajući one 2015., kada su kao nova lica na sceni i sami ostali iznenađeni s 19 mandata i podrškom preko 300.000 birača, ove su godine pali za 180 tisuća glasova.
Podijele li se svi osvojeni glasovi s brojem osvojenih mandata, na nivou države Most se, uz Možemo! i Pametno (odnosno koaliciju), morao najviše potruditi za svoje. U prosjeku, Mostu je za jedan mandat trebalo 15.006 glasova, platformi Možemo! 16.566, a rekorderi su koalicija SSIP, Pametno i Fokus koji su, s obzirom na to da su zgrabili tri mandata, svaki platili s 22.000 glasova. Posljedica je to osvajanja razmjerno značajnog broja glasova u jedinicama u kojem nisu uspjeli prijeći prag.
S druge strane, svoje su mandate najjeftinije platile tri najveće stranke: HDZ-u je tako za mandat u prosjeku trebalo samo 9.137 glasova (66 mandata), SDP-u je trebalo 10.112 glasova (41 mandat), a Domovinskom pokretu 11.343 glasa (16 mandata). Inače Domovinski pokret predvođen Miroslavom Škorom je najbolji rezultat, gledajući izborne jedinice, ostvario u V. izbornoj jedinici gdje je nositelj liste i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava dobio 12.606 preferencijalnih glasova, vrlo blizu samom Škori koji je u II. izbornoj uzeo 13.244 glasa.
Kao i svake godine dosad, raštrkanost izbornih jedinica i izborni sustav pokazao je određene manjkavosti. Ako bismo, primjerice, na Hrvatsku gledali kao jednu izbornu jedinicu činjenica je da puno glasova jednostavno ne urodi plodom, odnosno mandatom. Živi zid okupljen u koaliciju Dosta Pljačke, primjerice, osvojio je ukupno 37.345 glasova, čak 15.000 glasova više od HNS-a, ali budući da nisu prošli prag ni u jednoj izbornoj jedinici ostali su bez mandata. Također, Živi zid je dobio i 20.000 glasova ukupno više od Radimira Čačića i njegovih Reformista, a ovi su opet izborili jedan mandat prelaskom izbornog praga u III. izbornoj jedinici.