ZAGREB - Vratit ćemo na posao 80 tisuća ljudi koji su ga izgubili u krizi, smanjit ćemo doprinose na plaće, smanjit ćemo cijenu struje i plina za poduzeća jer se tako radi i u EU, zaustavit ćemo uvoz “bofla” i poticati izvoz naših proizvoda, smanjit ćemo rashode države, ali nećemo “rezati” plaće i mirovine nego ih, naprotiv, povećati...
Ključne su to poruke nove 103 mjere za spas Hrvatske, s kojima su SDP i njegovi koalicijski partneri krenuli u borbu za preuzimanje vlasti, odmah ili na redovnim izborima za godinu dana. Cilj im je gospodarski rast i zapošljavanje, bolje i pravednije društvo, viši standard svih građana i štedljiva država.
Autor mjera je Branko Grčić, SDP-ov gospodarski strateg i dekan splitskog Ekonomskog fakulteta, a rezultat su Grčićeva traženja odgovora na pet ključnih pitanja: 1. kako pokrenuti gospodarski oporavak i osigurati stabilan rast, 2. kako osigurati nova radna mjesta, 3. kako pravedno raspodijeliti teret krize, 4. kako osigurati viši životni standard za sve građane te 5. kako povećati učinkovitost države i kvalitetu njenih usluga?
Smanjivanje poticaja
SDP se u svojoj strategiji namjerava odlučno obrušiti na nepravedni porezni sustav, u kojem najviše plaćaju oni koji rade. Planira smanjivati doprinose na plaće za dva postotna poena svake godine, a poslodavce u potpunosti osloboditi doprinosa za svakog novog neto-zaposlenog, dakle za povećanje ukupnog broja zaposlenih u svojim tvrtkama. Nezaposlenima bi povećao i produljio pravo na naknadu dok su nezaposleni, potpuno suprotno od onoga što sada traže vladajući: da se naknade smanje i skrati pravo na njih.
- Saborska većina smatra da bi manje i kraće naknade bile poticaj ljudima da traže posao, ali ne kaže gdje će oni taj posao naći, rekao je Grčić braneći svoju tezu.
Unatoč većim troškovima koje planira povećanjem naknada, plaća i mirovina, SDP planira u kratkom roku smanjivati državne rashode. “Rezao” bi materijalne rashode, subvencije i tzv. “diskrecijske izdatke”. S druge strane, ne brine previše za pad prihoda zbog smanjivanja doprinosa na plaće i poreznih olakšica izvoznicima, jer bi te prihode nadoknadili oporezivanjem dividendi i udjela u dobiti, svih kapitalnih dobitaka ostvarenih prodajom udjela u poduzećima ili promjenom statusa zemljišta (čarobna formula “iz poljoprivrednog u građevinsko”), potom bi oporezovali ekstra imovinu poput stanova i kuća u kojima vlasnici ne žive, kao i poslovne prostore koji nisu “zaposleni”.
U skladu s mogućnostima
U svojoj se strategiji SDP usprotivio i tezi o znatnom smanjivanju broja gradova i općina jer su preskupe. SDP-u je svejedno koliko ih je, ako su učinkovite i žive u skladu sa svojom ekonomskom snagom. Prevedeno: tko se može sam financirati, neka ima grad ili općinu, a tko ne može, ionako će se ugasiti i nekome pripojiti.
Filozofija SDP-ove strategije je jasna: porezni teret prebaciti s rada na imovinu, poticati sve koji žele raditi, stvarati i izvoziti, a kažnjavati one koji bi špekulirali.
1. Gospodarski oporavak
Cilj je gospodarski rast od 4 posto do 2013. te 5 posto do 2015. Kako? Najprije bi riješili nelikvidnost skraćenjem obaveznih rokova plaćanja, uvođenjem kompenzacija i bržim plaćanjem državnih dugova. U HBOR-u bi ojačali fond za subvencioniranje kamata te poticali financiranje novih projekata. Planiraju smanjiti porez na dobit za reinvestiranu dobit: velikim tvrtkama za 30 posto, srednjima za 40 posto, a malima za 50 posto. U rastu izvoza velika je uloga namijenjena gospodarskoj diplomaciji, čiji bi svaki ured u jednoj godini morao osigurati jedno greenfield ulaganje. Smanjenje doprinosa za 2 postotna poena ostavilo bi gospodarstvu 2 milijarde kuna za ulaganja.
2. Rast zaposlenosti
Do 2013. SDP bi zaposlio 80 tisuća ljudi koji su u krizi izgubili posao. Cilj je do 2015. nezaposlenost smanjiti ispod 10 posto, a zaposlenost povećati iznad 60 posto. Za taj cilj oslobodili bi svakog poduzetnika plaćanja doprinosa za svakog novozaposlenog: u prvoj godini oslobođenje bi bilo stopostotno, a u drugoj 50 posto. Isto tako, planiraju smanjivati doprinose na plaće za dva postotna poena godišnje. Do kada? Što dulje i što više.Posebno bi stimulirali zapošljavanje u proizvodnim i izvoznim djelatnostima, te zapošljavanje kritičnih skupina - mladi i dugotrajno nezaposleni. Rad na crno misle suzbijati smanjenjem poreznog opterećenja rada.
3. Porezna reforma
Cilj je ravnomjernije oporezivanje rada i imovine. SDP najavljuje oporezivanje stanova u kojima vlasnici ne žive i poslovnih prostora koji ‘ne rade’. Oporezivali bi i kapitalne dobitke, npr. dobitak kod prodaje udjela i zaradu na prodaji zemljišta koje je kupljeno kao poljoprivredno, a prodano kao građevinsko. Ne govore tu o dobicima na burzi, nego o posebnim špekulativ- nim zaradama. Na tim bi dodatnim porezima SDP nadoknadio manjak prihoda od smanjenja doprinosa za poticanje gospodarstva. Ti su im porezi i instrument za decentralizaciju, u kojoj po njihovu viđenju mogu živjeti -svi gradovi i općine koji mogu osigurati dovoljno prihoda za usluge koje moraju pružati građanima.
4. Jeftinija država
Cilj je dobiti državu koja služi svojim građanima, a pritom je udio njezinih troškova u BDP-u manji nego danas. Do 2013. bi udio proračunskih rashoda u BDP-u smanjili za najmanje 3 posto, a udio javnog duga u BDP-u zadržali ispod 60 posto. Istodobno, namjeravaju zadržati razinu mirovina, plaća
i socijalnih transfera te ih indeksirati prema dogovoru s korisnicima. Uz pomoć OIB-a socijalne transfere bi kontrolirali da idu samo onima koji doista trebaju pomoć. Smanjili bi subvencije neučinkovitim sektorima i državnim tvrtkama te srezali materijalne rashode. U planu im je i prodaja svih državnih udjela manjih od 25 posto, osim ako poduzeće nije od posebnog strateškog interesa. Javna poduzeća bi učinili učinkovitijima.
5. Regionalni razvoj
Sada se ulaže najviše u infrastukturu, a treba jednako ulagati u konkurentnost i novo zapošljavanje, kako mladi ne bi bježali iz manjih mjesta. Zbog toga cilja treba standardizirati zdravstvene, obrazovne, socijalne i druge usluge. Udio lokalne uprave u javnim prihodima bi udvostručili - sa sadašnjih 10 na 20 posto.
Da sada preuzme vlast, SDP bi preuzeo...
zaposlenost 55%
nezaposlenost 16,6%
80.000 novonezaposlenih u godinu dana
45 mlrd. vanjskog duga
10.000 eura ino-duga na svakog stanovnika Hrvatske
55% potrošnje industrijskih proizvoda se uvozi
30% hrvatske industrijske proizvodnje se izvozi
1,7% očekivani je pad BDP-a u ovoj godini
25% su pale investicije
12% je pala osobna potrošnja
9% je pala industrijska proizvodnja
17% je pao promet u trgovini na malo
20% palo građevinarstvo
24 mlrd. kn deficit države
30 milijardi kuna je porastao javni dug u godinu dana
31 milijardu kuna su nenaplaćena potraživanja
stotinjak tisuća primatelja socijalne pomoći, od kojih je više od 40.000 radno sposobnih
3:1 je odnos broja zaposlenih i umirovljenika (EU minimum je 2,1:1)
65% zaposlenih ima plaću ispod prosječne
80% ljudi prima manje od 6600 kuna, kolika je vrijednost sindikalne košarice
više od 50% umirovljenika prima manje od 2062 kune (granica siromaštva)