ZAGREB - SDP ne bi htio da Ina postane Pliva mada sve indicije govore da se otprilike ide u tom smjeru - rekao je Gordan Maras danas u Saboru predstavljajući SDP-ovu inicijativu o formiranju saborskog istražnog povjerenstva koje bi ispitalo sklapanje dopunskih ugovora između Vlade i MOL-a u 2009. godini.
Maras je u ime Kluba SDP-a prihvatio HDZ-ov prijedlog da se rad povjerenstva proširi i na početak privatizacije Ine 2002. godine za vrijeme Račanove Vlade.
Prema Marasovim riječima, Povjerenstvo bi trebalo ispitati je li tijekom privatizacije Ine i kasnijeg njezinog rada bio na primjereni način zaštićen javni interes.
SDP očekuje i odgovore na pitanja zašto su MOL-u izmjenjenim ugovorom iz 2009. godine data veća upravljačka prava nego što mu to daje razlika od samo 2 posto vlasništva više od hrvatske države.
Također, očekuju da buduće Povjerenstvo ispita i zašto se u privatizaciju Ine nije uključila još neka tvrtka, tko je sve sudjelovao u pregovorima o izmjeni ugovora, koji konsultanti te zašto je HDZ-ova Vlada prihvatila preuzeti plinski biznis koji će u konačnici koštati građane Hrvatske 4 milijarde kuna.
SDP zanima i da li oko privatizacije Ine postoje i “drugi poslovi” i pogodovanja, je li oštećen državni proračun, jesu li sudionici privatizacije poslije dali točne podatke o tome, jesu li izvještavali Vladu i Sabor, šta je s ugovorenim, a ne relaiziranim investicijama…
- Pliva je prodana uz zvukove arija iz Verone. Ne bi htio da Ina bude privatizirana, prodana i svedena na najniže grane uz svirku čardaša i eventulano nekih dogovora koji su bili daleko od očiju javnosti u hrvatskoj i od hrvatskih građana - rekao je Maras.
U SDP-u smatraju da je, ako se ustanovi da je bilo netransperetnosti te da su ugovori između Vlade i MOL-a sklopljeni na nelegalan način, moguće i raskinuti ugovore “kako bi se zaštitila Hrvatska, Ina I hrvatski građani”.
HDZ je pozdravio SDP-ovu ideju, ali uz napomenu da treba istražiti privatizaciju od početka 2002. godine.
- Potreban je izvršiti cjeloviti uvid u postupak privatizacije Ine i ugovorne odnose Vlade i MOL-a, a posebno što je prvim ugovorom iz 2003. godine MOL stekao upravljačka prava nad Inom, i pravno i faktički, nesrazmjerno vlasničkom udjelu - rekao je u ime HDZ-a Boris Kunst.
U HDZ-u smatraju da se od početka nije išlo transparentno, jer je prvu odluku o prodaju dijela Ine MOL-u donijela Račanova Vlada u ostavci 2003. godine i to na zatvorenoj sjednici. Također, vladajući postavljaju i pitanje postoji li i neki drugi, javnosti nepoznati ugovori o Ini i MOL-u, jedanko kao što sumnja i SDP, ali za Sanaderovu Vladu.
I HDZ-u smeta što nije bilo više ponuda za Inu.
U SDP-u su ih na to podsjetili da se iz Banskih dvora na čelu sa Sanaderom a priori preferirao MOL.
- Moglo se još nekog uključiti u privatizaciju da se htjelo, ali nisam ja objavljivao da je MOL strateški i dobar partner nakon sastanka u Budimpešti, nego je to učinio bivši premijer Sanader puno prije nego što je isteklo pet godina od prvog ugovora i puno prije nego što je MOL uopće dao javnu ponudu za dionice hrvatskih građana. Znači, već puno prije postoji indicija da su se stvari dogovorile - uzvratio je SDP-ovac Maras.
Podršku osnivanju povjerenstva dali su i HNS i IDS. Za HNS je posebno sporno “neodgovorna, bezrazložna i nepromišljena” odluka o izdvajanju plinskog biznisa.
- Postavlja se pitanje zašto se uvijek isti ljudi pojavljuju i oko Ine i oko Podravke.Tako je to bilo i tada 2002. godine tako je to i danas. Svatko može donijeti pogrešnu poslovnu odluku, ali nitko ne smije za sebe uzeti ni jednu kunu - rekao je IDS-ovac Damir Kajin.
Jedino u HDSSB-u nisu sigurni treba li uopće povjerenstvo, posebno kad se zna s kakvim su uspjehom radila dosadašnja.
- Tužan sam što ne znam hoću li glasati da se osnuje povjerenstvo ili ne kada je to tako svejedno, kada to nema nikakve koristi. To je čista politička igra optužbi između dva tabora za pridobijanje političkih bodova, a ja bi rekao “prošla baba s kolačima” - zaključio je Grubišić.