StoryEditor
TRANZICIJSKI PERIOD

SDP PREDSTAVIO STRATEGIJU PRILAGODBE NAKON SMIRIVANJA EPIDEMIJE Osigurati temeljnu zaštitnu opremu za stanovništvo, a ovo je 12 mjera za gospodarstvo

Branko Grčić
 Tomislav Krišto / CROPIX

SDP je pripremio strategiju prilagodbe ekonomije i zdravstva u tranzicijskom periodu koji nastupa sa zaustavljanjem ili smirivanjem epidemije koronavirusa i povratkom prema normalnom životu te rizicima koje će to nositi sa sobom.

Strategiju su predstavili bivši ministri u SDP-ovoj Vladi Branko Grčić i Rajko Ostojić.

- Hrvatska je u ovoj prvoj fazi borbe s Covidom-19 uspjela uspostaviti kontrolu nad širenjem virusa među populacijom. Rezultat je to restriktivnih mjera u smjeru socijalnog distanciranja i specifičnih mjera poduzetih u pojedinim područjima, odnosno sektorima - kazao je Ostojić, uz napomenu da su procjene međunarodnih agencija i znanstvenih institucija da će se virus u Hrvatskoj značajnije usporiti između konca svibnja i konca lipnja. No, izloženost virusu vjerojatno će trajati sve dok se ne pronađe efikasno cjepivo.

Kao ključni zdravstveni cilj SDP je naveo značajnu redukciju i usporavanje širenja Covid infekcije u Hrvatskoj. Ostojić je pobrojao 11 ključnih mjera:

1. Od ustrajnog držanja adekvatnih higijenskih mjera, osiguranja dovoljne količine sredstava zaštite, izoliranja i zaštite najugroženijih skupina, preko praćenja i izoliranja novih slučajeva i njihovih kontakata te pružanja adekvatne zdravstvene skrbi za svakog oboljelog, do bolje koordiniranog i širokog testiranja diljem Hrvatske;

2. I dalje inzistirati na primjeni općih higijenskih preporuka;

3. Prioritet u opskrbi zaštitne opreme trebaju imati zdravstvene ustanove i ustanove koje skrbe o najizloženijim i najranjivijim skupinama stanovništva;

4. Težiti da se temeljna zaštitna oprema osigura za što širi krug stanovništva;

5. Nastaviti pojačane restriktivne mjere u svim institucijama koje brinu o najugroženijim skupinama;

6. Koordinirano i široko testiranje, uključujući i nasumične testove, radi izoliranja potencijalno zaraznih osoba, praćenja širenja virusa i porasta imuniteta u populaciji;

7. Korištenje suvremenih tehnologija u sprječavanju širenja infekcije na zakonit način i bez mogućnosti zlouporabe;

8. Uspostava jedinstvenog protokola hospitalizacije i liječenja, ali i osiguranje opreme za kontinuirani nadzor bolesnika koji su izvan bolničkog liječenja;

9. Regionalna koordinacija i jačanje respiratornih centara, kao i timova Hitne pomoći;

10. Postupno vraćanje u funkciju ostalih segmenata zdravstvenog sustava koji su zbog krize pružali reducirane usluge bolesnicima, kako bi se osigurala adekvatna i pravovremena zaštita bolesnika koji boluju od drugih bolesti;

11. Reorganizacija rada zdravstvenih ustanova pojačanim radom u popodnevnim smjenama i/ili smjenskim radom s ciljem osiguravanja optimalne dostupnosti zdravstvenih usluga svim našim građanima.

Podizanje ekonomskih aktivnosti

Branko Grčić je istaknuo da treba omogućiti podizanje ekonomske aktivnosti, postupno i u skladu s procjenom rizika obnove socijalnih kontakata u svakom pojedinom sektoru.

- Hrvatska ekonomija je mala i otvorena, a to znači u velikoj mjeri ovisna o onome što se događa u okruženju - rekao je Grčić i naveo 12 mjera za gospodarstvo:

1. Prioritetno aktiviranje gospodarskih sektora i tvrtki s malim rizikom infekcije, npr. visoko automatizirane tvornice u kojima je minimiziran socijalni kontakt zaposlenika;

2. Prioritetno aktiviranje socijalnih institucija s manje ranjivim osobama (npr. vrtići i škole bi trebali biti prvi otvoreni s obzirom na manju ugrozu djece i mladih od Covida-19);

3. Uvažavanje komplementarnosti između sektora (npr. mnogi ljudi s djecom ne mogu ići na posao kad su zatvoreni vrtići i škole);

4. Uvažavanje kriterija više dodane vrijednosti u smislu prioritetnog aktiviranja (omjer ulaganja u zaštitu radnika i ekonomskih učinaka aktiviranja je značajno povoljniji u sektorima koji stvaraju višu dodanu vrijednost);

5. Snažno poticati rad od kuće gdje god je to moguće;

6. Maksimalno koristiti digitalne tehnologije u obavljanju radnih i socijalnih funkcija te rješavanju administrativnih, financijskih i drugih potreba;

7. Prethodno uključuje intenziviranje dogradnje i usavršavanja postojećih digitalnih sustava, što otvara nove mogućnosti i poslove za ICT sektor (dodatna pogodnost je što je ICT sektor onaj koji se bazira na znanju i visokoj dodanoj vrijednosti, a rad je moguće u najvećoj mjeri organizirati od kuće);

8. Proizvodnju organizirati na bazi rada u manjim grupama bez fizičke interakcije te u više smjena, po mogućnosti skraćenih i bez pauza koje povećavaju rizik kontakta. U slučaju pojave virusa kod jednog zaposlenika izolira se njegova grupa, a ne cijeli pogon;

9. U procesu širenja dostupnosti usluga građanima obvezati poslovne subjekte na osiguranje zaštićenih uvjeta i zaštitne opreme za građane-korisnike usluga (na primjer, zaštita potrošača kod postupnog otvaranja trgovina, od manjih i specijaliziranih prema većim i u smislu zaštite zahtjevnijim);

10. S obzirom na to da će jedan broj radnika koji pripadaju rizičnim skupinama vjerojatno trebati dodatnu zaštitu, uključujući i privremeni izostanak s radnog mjesta, državne poticajne mjere za očuvanje radnih mjesta i zaštitu položaja radnika trebaju uključiti i taj aspekt;

11. Prednost treba dati rješavanju specifičnih situacija koje potiču visoka socijalna ili psihološka stanja stresa;

12. Ako se proširenjem sustava testiranja dokaže u pojedinim područjima formiranje prirodnog imuniteta, područja s visokim imunitetom mogu imati viši stupanj fleksibilnosti u procesu prilagodbe;

Kod svih novih mjera nužno je propitivati njihovu pravnu održivost te utjecaj na prava i slobode građana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 06:10