Šef DHMZ-a otkrio kojim aplikacijama najviše vjeruje, kakvo će biti vrijeme do kraja srpnja i kada nam prijeti novi toplinski val!

„Imali smo toplinske valove u lipnju i početkom srpnja, a nakon toga temperature u Hrvatskoj nisu prelazile 40 stupnjeva kao u nekim drugim dijelovima Europe. Od prošlog tjedna imamo seriju nestabilnosti, oluja s velikim količinama oborina, udarima vjetra, tučom i gromovima. Dodatni problem je rizik od požara koji nisu uzrokovani ljudskom nepažnjom nego udarom munje. A imamo i suše, pa su nam razine rijeka u nižim rasponima jer imamo ispodprosječne količine oborina. Srpanj je još tjedan dana ispred nas, očekujemo porast temperature, do oko 30 stupnjeva na području Zagreba, pa ćemo srpanj završiti bez oluja”, kaže u Briefingu glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Ivan Güttler. Napominje da je sjever Italije izvorište grmljavinskih nevremena koja s atmosferskim strujanjima prelaze preko Hrvatske.

Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta

„Italija je i lokacija s najvećim izmjerenim zrnima tuče u Europi od čak 18 centimetara. Zrna veća od 5 centimetara uzrokuju velike štete. Po našoj sezonskoj prognozi ovo će ljeto biti toplije od prosjeka s mogućnošću kraćih hladnijih razdoblja. Postoji vjerojatnost da ćemo u kolovozu imati toplinske valove. Treba pratiti prognoze za tjedan dana unaprijed po kojima do kraja srpnja ne očekujemo ekstremno visoke temperature”, otkriva Güttler, napominjući da se od 90-ih godina primjećuje trend sve češćih i dužih toplinskih valova pod kojima se može naći cijela Europa i mogu se dobro prognozirati.

„Suše i poplave smo imali i prije sto godina. Tuča može padati u jednom dijelu grada, a u drugome ne. Oluje su bile tijekom cijele povijesti, ali zbog globalnog zagrijavanja ima više energije i vodene pare. Velika zrna tuče su ona veća od 2, a vrlo velika su veća od pet centimetara. Ona se danas pojavljuju 300 posto češće nego 50-ih godina prošloga stoljeća. Sve je manje dana sa tučom, osim s tučom najvećih kategorija. Mala zrna tuče se do tla otope, a velika zrna i dalje padaju i čine štetu”, objašnjava Güttler. Ističe da su ljeti oluje i tuče najčešće u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a zimi u Dalmaciji, dok je u Istri tijekom svih 12 mjeseci ista vjerojatnost za pojavu tuče.

„Područje Krapinsko-zagorske županije za oluje koje dolaze sa zapada ili Požeško-slavonske županije za oluje koje dolaze s juga su zone u kojima se češće od prosjeka pojavljuje tuča, ali u svim dijelovima Hrvatske je može biti dva do tri puta godišnje. Vjerojatnost za tuču na kontinentu raste u lipnju i srpnju, a pada u kolovozu i rujnu”, naglašava Güttler i zaključuje da je srpanj ove godine bio u granicama prosjeka, dok smo u lipnju, kao i prošle godine, imali toplinske valove.

Zapad Europe je, dodaje, imao već tri toplinska vala s rekordnim temperaturama u Njemačkoj, Danskoj, Češkoj i drugim zemljama što je dovelo do značajnog porasta smrtnosti. U tim zemljama, pojašnjava, do sada nije bilo tako visokih temperatura pa ne postoji praksa korištenja klima uređaja za razliku od mediteranskih zemalja, uključujući Hrvatsku, gdje imamo klima uređaje. Toplinski valovi se, tvrdi, mogu prognozirati tjedan dana unaprijed, a ljudi očito sve više slušaju upozorenja DHMZ-a.

„Naša upozorenja su objektivna. Ne dižemo svako upozorenje na crveno. Kada je crveno, znači da je izuzetno opasno. Moj je dojam da u Hrvatskoj raste meteorološka pismenost”, poručuje Güttler. Kaže da je Hrvatska jedina zemlja u EU u kojoj nacionalna meteorološka služba DHMZ ima zakonsku obvezu zasijavati oblake srebrovim jodidom. U Sloveniji, Njemačkoj, Francuskoj ili Mađarskoj su za to zadužene neke druge državne agencije, dok u Francuskoj to rade građani, na primjer vinogradari.

„Bila je ideja poslati srebrov jodid u oblake da od velikog zrna tuče napravi puno malih. Takvi eksperimenti su bili uspješni u laboratorijima, ali kada se testiralo u atmosferi, nije se pokazala učinkovitost takvog sustava. Možda ću biti politički nekorektan, ali u Hrvatskoj nije opravdano korištenje te metode. Neka istraživanja pokazuju da unošenje srebrovog jodida u atmosferu može stvoriti i veća zrna tuče. Moja je preporuka da stanemo s tom metodom. No, odluku o tome donosi Hrvatski sabor. Dio političara razumije tu problematiku, ali kada se dogodi velika tuča, ljudi su očajni i traže bilo kakvo rješenje”, govori Güttler.

Napominje da efikasno sredstvo za zaštitu nasada od tuče mogu biti mreže. Također, dodaje, treba na krovove stavljati crjepove koji mogu izdržati krupnija zrna tuče. Uz to postoji i osiguravanje nasada i u nekim zemljama se, kaže, na taj način raspodjeljuje odgovornost za štetu između države, osiguravajućeg društva i samog poljoprivrednika.

„Bura privremeno rashladi površinu mora, ali ona se opet zagrije, ponekad i na 30 stupnjeva. Rastu i temperature rijeka. I more i rijeke bi u kolovozu trebali biti ugodni za kupanje”, ističe Güttler, pa objašnjava i pojavu naglog podizanja razine mora koje poplavi rive, tzv. šćigu koji se događa zbog kombinacije više efekata, prije svega plime i pada tlaka uslijed ciklone.

„Kada sam na godišnjem odmoru, prognozu vremena gledam na 3 aplikacije. Prva je HRT Meteo, druga je hrvatska aplikacija Neverin, a treća je češka Windy. Gledam i stranicu DHMZ-a meteo.hr koja sadrži i meteo alarm upozorenja. Ako sam na otvorenome, na stranici meteo.hr gledam informacije s radara kojima je pokrivena cijela Hrvatska i trenutno daju informaciju dolazi li prema mjestu na kojem se nalazim neka intenzivnija promjena vremena”, otkriva Güttler.

Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.

Pogledajte cijelu emisiju: