StoryEditor
ĐURO SESSA ZA JUTARNJI

ŠEF DRŽAVNOG IZBORNOG POVJERENSTVA Kako će osobe u samoizolaciji glasovati? Zakon propisuje kako se postupa kada netko ne može doći na biračko mjesto

 
Đuro Sessa
 Screenshot Jutarnji.hr

Na izbore izlazimo u srpnju, no s obzirom na pandemiju Covida-19 mnogo je otvorenih pitanja. Priču je dodatno zakomplicirala izjava ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka da bi osobe u samoizolaciji mogle izaći na izbore. O svim dvojbama razgovarali smo s predsjednikom Vrhovnog suda i predsjednikom Državnog izbornog povjerenstva Đurom Sessom.

Tko preuzima odgovornost ako birači u samoizolaciji prošire zarazu?

- DIP je odgovoran za organizaciju izbora jer mu je to zakonska dužnost. Kad govorimo o biračima u samoizolaciji, vjerujem da će do izbora situacija biti nešto bolja, da će broj osoba u samoizolaciji biti manji. Zakon propisuje kako se postupa kada netko ne može doći na biračko mjesto. Tada se dolazi na adresu te osobe, ako je to moguće. Vjerujem da osobe koje budu u samoizolaciji, a žele ostvariti svoje biračko pravo, neće to pravo ostvariti na biračkom mjestu, nego će glasati kao i svi drugi koji ne mogu na birališta. Doći će im dva člana biračkog odbora u stan, a procedurama će se propisati kako će se zaštititi ti članovi biračkog odbora od eventualne zaraze.

Inače, ako se uzme u obzir da na izbore izlazi oko dva milijuna birača, sadašnji broj od 15 tisuća osoba u samoizolaciji predstavlja 0,5 posto biračkog tijela.

Jesu li izbori legalni ako ne mogu glasati svi koji žele?

- Osnovno je načelo izbora da se glasa na biračkom mjestu prema mjestu prebivališta. Sve ostalo što zakon propisuje su iznimke kao što je da se glasa izvan mjesta prebivališta, u inozemstvu, na brodovima, u Oružanim snagama, u domovima za umirovljenike. Te je iznimke zakonodavac propisao da bi se omogućilo svima ostvarenje biračkog prava. Široka je lepeza mogućnosti za ostvarivanje biračkog prava i DIP kao centralno izborno tijelo će u suradnji s nižim izbornim tijelima osigurati da se to pravo u racionalnoj mjeri može ostvariti. Ne vidim tu neki poseban problem u odnosu na dosadašnje izbore. Izazov vidim u samodisciplini birača i članova biračkih odbora da se na biračkim mjestima osigura zaštita svih i spriječi širenje zaraze. Sve će to iziskivati dodatne troškove, ali je izvedivo.

 

Što ako zbog epidemioloških mjera ne budu svi mogli glasati do 19 sati?

- Svima koji su čekali u redu, bez obzira na to jesu li u prostoriji u kojoj se glasa, ili su izvan nje, omogućit će se glasanje.

Kako će se provjeravati identitet birača pod maskom?

- Maske nisu obavezne, nego su preporuka. Prije svega ćemo morati voditi računa o tome da se poduzmu sve mjere za zaštitu članova biračkih odbora koji će morati imati maske, rukavice, dezinficijense… Dođe li birač s maskom, morat će je maknuti na nekoliko trenutaka radi provjere identiteta. To je nužno jer se glasa osobno.

Treba li otvoriti birališta u staračkim domovima?

- I do sada smo imali biračka mjesta u staračkim domovima. Bilo ih je 98 na prošlim izborima. To su takozvana mješovita biračka mjesta koja će se i sada formirati. Ne bi bilo pametno da se u staračkim domovima formiraju opća biračka mjesta. Tu se izbori trebaju organizirati samo za osobe iz staračkog doma, a članovi biračkog odbora trebaju biti osobe koje inače rade u domu kako bi se krug ljudi koji će cirkulirati ograničio i kontrolirao.

Što ako se na dan izbora dogodi novi Brač?

- Izbori će se provesti unutar prostora na koja se odnose ograničenja. Ako je mjesto u svojevrsnoj karanteni, to ne znači da se u njemu ne mogu provesti izbori. Ne bude li to moguće, mogli bi se ponoviti.

A dijaspora?

- Izbore u 11. izbornoj jedinici DIP provodi u suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova. Prvi je preduvjet da zemlja u kojoj se izbori trebaju provesti dopusti njihovo provođenje. To sigurno ovisi o tome kakve će biti mjere za suzbijanje epidemije na snazi. Kako izbori vjerojatno neće biti prije srpnja, a vidimo da mjere svagdje popuštaju, može se očekivati da će i u inozemstvu biti moguć izlazak na izbore.

Mogu li se s tri tisuće glasova izabrati tri zastupnika?

- Moguće je da će izaći manji broj birača, ali to neće dovesti u pitanje legitimitet izbora. Imamo situaciju da je par stotina birača izabralo saborskog zastupnika, ali se njegov legitimitet ne dovodi u pitanje.

Izbori na papiru najsigurniji

Je li moguće dopisno glasanje?

- Pitanje dopisnog glasanja i elektroničkog glasanja je pitanje zakona. S obzirom na Ustav i zakon, to sada nije moguće. A kada bi se uvodilo ovakvo glasanje, ono zahtijeva opsežne i dugotrajne pripreme i rokove za izborne radnje puno dulje od sadašnjih. Kada bismo, recimo, imali dopisno glasanje, već bismo sada morali znati tko sve želi dopisno glasati, kakvi su listići, tko su kandidati. Uz to bi se tražilo besprijekorno poslovanje pošte, a iz iskustva sudske dostave jasno je da pošta to ne radi kako treba već desetljećima i sumnjam da bi se brzo prilagodila na dopisno glasanje.

O elektroničkom glasanju provodile su se analize. Ono je moguće izvan mjesta glasanja, na biračkom mjestu, na takozvanim posebnim mjestima poput kioska i u policijskim postajama. Mnoge zemlje koje su to uvele odustale su, i to visokotehnološki razvijene zemlje kao što su Australija, SAD i Velika Britanija. Uz prednosti koje ima taj sustav, najveći je nedostatak njegova sigurnost i nemogućnost provjere. Ideja je primamljiva, ali vezana za niz problema. Najsigurniji su izbori na papiru jer su provjerljivi. No, nije na DIP-u da kaže "da" ili "ne" elektroničkom glasanju.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. lipanj 2020 23:59