Tko kod dođe u Belgiju u petak nakon 16 sati iz Zadarske županije, Splitsko-dalmatinske županije, Brodsko-posavske ili Šibensko-kninske županije će se morati testirati i ići u obveznu samoizolaciju na 14 dana.
Ove županije su stavljene na crvenu listu belgijskog ministarstva vanjskih poslova na kojoj su zemlje za koje se Belgijancima ne preporučuje putovanje. Za većinu drugih županija u Hrvatskoj, uključujući i Grad Zagreb, važe pravila iz narančaste liste, za koje se karantena od 14 dana i testiranje samo preporučuje. Na crvenoj listi od petka poslijepodne će biti i cijela Španjolska, osim Tenerifa, te velik dio Francuske, uključujući i glavni grad Pariz. Obvezna karantena i testiranje na Covid-19 ostaje za sve koji su boravili izvan Europske unije i država Schengena koje nisu u EU.
I sam grad Bruxelles je na crvenoj listi mnogih država Europske unije koje ne preporučuju, ili čak zabranjuju putovanja svojim građanima. Kako je početak rujna i vrijeme kada počinju škole i nova sezona rada EU institucija, mnogi će ove godine zbog ovih mjera imati velike komplikacije. Neka djeca neće moći početi školsku godinu na vrijeme jer niti oni nisu izuzeti iz obveze samoizolacije. U mukama je i Europski parlament. Naime, zastupnici mogu biti izuzeti iz obveze karantene, ali ne i njihovi suradnici i asistenti.
Čak i za one službenike i diplomate koji bi prema međunarodnim pravilima mogli biti izuzeti od obveza samoizolacije očekuje ser da budu razumni i da sami odluče ostati u samoizolaciju jer bi time pokazali kako poštuju nacionalne mjere države domaćina.
Pritisak javnosti
Nedavno je povjerenik Europske komisije za trgovinu Phil Hogan dao ostavku nakon pritiska javnosti u Irskoj jer se nije samoizolirao nakon dolaska iz Bruxellesa, već je sudjelovao na večeri s više ljudi. Hogan se inače testirao i bio negativan.
Zbog mjera koje je Belgija uvela svoje vjenčanje je odgodio i predsjednik Europskog Vijeća Charles Michel. On je vjenčanje zakazao u jednoj francuskoj regiji koju je Belgija stavila na crveno, što znači da bi se i on i drugi uzvanici koji bi nazočili tom činu trebali testirati i samoizolirati pri povratku u Bruxelles.
Europska unija pokušava pronaći rješenje koje će dovesti do bolje koordinacije država članica kako bi se izbjegle neugodnosti te mjere i kriteriji za njihovo mijenjanje bile lakše predvidljive. Poruku za izbjegavanje kaosa je uputio i predsjednik Europskog parlamenta David Sasolli.
- Previše je konfuzije. Svaka država članica djeluje sama. Građani i poslovna zajednica očekuju zajednički odgovor, jasna pravila kako postupati i transparentnost o tome kako se opasne regije definiraju. Situacija je ozbiljna. Samo koordinacija od strane Europske komisije može osigurati da se kriteriji standardiziraju, izbjegne diskriminacija i građani EU dobiju jasno definirani okvir - rekao je Sasolli.
Apel predsjednika Europskog parlamenta
Predsjednik Europskog parlamenta je pozvao da se izbjegne kaos i da države članice hitno zatraže od Europske komisije da preuzme aktivnu ulogu koordinatora u definiranju zajedničkih pravila.
- Iznenađen sam da se to još nije dogodilo, jer građani to očekuju. Mi smo i dalje usred krize i samo jasna pravila u cijeloj EU mogu osigurati djelotvoran odgovor na dalje širenje COVID-19 - rekao je Sasolli.
Europski parlament bi sredinom rujna trebao održati prvu plenarnu sjednicu u Strasbourgu nakon izbijanja pandemije - do sada su se one održavale samo u Bruxellesu. Strasbourg je sada na narančastoj listi, ali Bruxelles je na crvenoj. Zato bi grad Strasbourg mogao odlučiti odgoditi ovaj skup, što je veliki izazov s obzirom na gubitak koji grad ima od otkazivanja takvih skupova na koje dođe preko 4000 tisuća ljudi. Bez obzira kakva će biti formalna odluka mnogi zastupnici Europskog parlamenta smatraju da se treba sjednica održati u Bruxellesu kako se tisuće ljudi ne bi bespotrebno izlagalo riziku.
Prema zadnjim podacima broj zaraženih i dalje raste u EU i on je sada otprilike isti kao krajem ožujka kada je pandemija bila na vrhuncu. U Belgiji je pak već deseti dan zaredom trend rasta u opadanju, za što su zaslužne i mjere koje je vlast uvela za one koji dolaze iz drugih država ili vraćaju iz godišnjih odmora.