Nakon ogromne afere u kojoj je Ina oštećena za stotine milijuna kuna, predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj tvrdi da se model upravljanja tom kompanijom mora promijeniti te da Vlada ima alat da najvećeg dioničara - mađarski MOL - natjera na promjene.
Model upravljanja u Ini, tvrdite, mora se promijeniti. Što konkretno želite te kakve alate ima Vlada kako bi natjerala MOL da pristane na takvu promjenu?
Bit ću vrlo jasan. Model upravljanja u Ini mora biti usklađen sa Zakonom o trgovačkim društvima, jer Zakon vrlo precizno definira da uprava ima najveću odgovornost, kao i točne ovlasti i odgovornosti nadzornih odbora. I ova je afera pokazala da u Ini postoji paralelan sustav upravljanja kompanijom, da se preko izvršnih direktora i Odbora izvršnih direktora u, izgleda i ozbiljnim slučajevima, zaobilazi i preskače Uprava. Dakle, da ti direktori često imaju veću moć odlučivanja od Uprave.
MOL se dosad oglušivao na takve zahtjeve hrvatske strane. Zašto mislite da bi sada bilo drukčije i kako ga Vlada može prisiliti na promjenu?
Najjednostavnije je, naravno, da se to učini u dogovoru dviju strana. Ako dogovora ne bude, to se može zakonski regulirati. Ova nam je afera dobar povod i jak argument za promjene zakona koje bi učinkovito spriječile da u nekoj kompaniji uprava bude zaobiđena stvaranjem paralelnog sustava upravljanja tvrtkom.
Možete li ukratko objasniti HNS-ov plan za rušenje cijena energije?
Dakle, ideja počiva na pretpostavci da sadašnje cijene struje nisu realne i dugotrajne - zato treba ponuditi fiksnu petogodišnju cijenu koja će biti znatno niža od trenutnih, ali i veća od prijašnjih, po modelu u kojem će 50 posto činiti stara cijena, a 50 posto trenutna. Opskrbljivač bi sadašnje gubitke nadoknadio u kasnijim godinama, kada cijene proizvodnje padnu. Država daje jamstvo HEP Opskrbi ako stvarne cijene električne energije ne bude moguće vratiti na približno nekadašnje. Poduzetnici dobivaju dugoročnu opskrbu kako bi imali sigurnost i stabilnost u proizvodnji i pružanju usluga te smanjili pritisak na povećanje cijena i time održali konkurentnost gospodarstva. Što se plina tiče, predlažemo reguliranje proizvodne cijene domaćeg plina, kao i njegovu distribuciju. Konkretno, zakonski reguliramo cijenu otkupa plina od Ine za građane po maksimalnom iznosu od 95 posto zajamčene cijene za građanstvo. Time opskrbljivači dobivaju više prostora da ne prebacuju gubitke iz opskrbe građanstva na gospodarstvo.
HNS traži da se Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) uključi u nadzor kreiranja cijena. Znači li to da smatrate da AZTN trenutno ne radi svoj posao i da svojim nečinjenjem dopušta stvaranje kartela?
Koliko ja vidim, AZTN postupa po prijavama, a mi tražimo da se aktivno uključi u nadzor postupaka kreiranja finalnih cijena svih u lancu, posebno u trgovini. Jer država je napravila svoje i smanjila PDV na čitav niz proizvoda i usluga, ali cijene, kao što znamo, nisu pale. AZTN treba utvrditi što se događa, jesu li trgovcima i dobavljačima doista toliko porasli troškovi ili su svoje cijene formirali i više od stvarnog rasta troškova nakon prešutnog ili direktnog međusobnog dogovora. Jer u tom bi se slučaju radilo o kartelu, a to je protivno zakonu.
Na koga ciljate, na koje gospodarske sektore?
Na dobavljače i trgovačke lance. Ako su njihove marže drastično povećane, onda treba vidjeti jesu li se svi oni dogovorili da dignu svoje marže. Možda se pokaže da krivci za visoke cijene nisu trgovački lanci, nego proizvođači jer u Hrvatskoj postoji i nekoliko proizvođačko-uvoznih oligopola.
Zašto predlažete još jedno smanjenje PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu?
Želimo podići konkurentnost, pogotovo kontinentalnog turizma, i produljiti turističku sezonu. Zato predlažemo da se PDV na smještaj smanji na pet posto samo u razdoblju između 1. listopada i 1. travnja. Dakle, u jesenskim i zimskim mjesecima, kako bismo pomogli razvoju turizma tijekom cijele godine, jer još imamo visok stupanj sezonalnosti. Država će više izgubiti ako oni zbog povećanih cijena grijanja ne budu radili nego što će izgubiti ako rade sa sniženom stopom PDV-a na smještaj. Što se tiče ugostiteljstva, ali i općenito uslužnog sektora, prijedlog za koji smo već dobili naznake da će biti prihvaćen jest uvođenje mogućnosti nagrade, odnosno napojnica putem POS aparata. To je nešto što je prisutno u mnogim zemljama i sigurno bi olakšalo, ali i povećalo interes za zanimanja u uslužnim djelatnostima. Dakle, ovdje ne mislim samo na ugostitelje nego i na obrtnike i obrte poput frizera, salona za uljepšavanje, taksista itd. Nakon toga možemo govoriti i o mogućnosti smanjivanja PDV-a u ugostiteljstvu za one koji se odluče na isključivo kartična plaćanja.