Pregovore između hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a o novom modelu upravljanja Inom, koji počinju u srijedu u Zagrebu, s mađarske strane predvodi Sandor Csanyi, potpredsjednik Upravnog odbora mađarskog MOL-a.
Nakon što završi sastanak u Vladi, Csanyi će morati otići u policiju na razgovor jer je kao odgovorna osoba u MOL-u osumnjičen da je počinio kazneno djelo manipulacije tržištem. Da je Csanyi pozvan na ispitivanje, danas nam je potvrdio izvor blizak DORH-u, koji je i zatražio da se obavi razgovor s njime.
Csanyija bi istražitelji zapravo trebali ispitati zašto je i kako MOL 2010. godine kupio dodatnih 1,6 posto dionica Ine, i to od češke banke J&T koja je hrvatskoj javnosti poznata po neuspješnom pokušaju kupnje Centar banke.
NE ŽELE ISTRAŽIVATI ČELNOG ČOVJEKA MOLA-a Mađari odbili zahtjev RH za Hernadija
Hanfa je 23. svibnja 2011. godine podnijela kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske protiv mađarskog MOL-a i odgovornih osoba u toj kompaniji zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem.
Nekoliko dana prije toga, Hanfa je donijela i rješenje kojim je utvrdila da je mađarski MOL manipulirao tržištem i to na način da je “općom ponudom za kupnju dionica Ine i kasnije putem medija širio informacije koje daju lažne i obmanjujuće signale u pogledu cilja namjeravanog stjecanja dionica Ine, znajući da su te informacije lažne i obmanjujuće”.
O čemu se radilo? MOL je sredinom prosinca 2010. objavio da želi otkupiti dionice malih dioničara. U svojoj općoj ponudi MOL je javno objavio da je cilj stjecanja dionica Ine taj da se radnicima Ine i privatnim osobama koje su dionice stekle u inicijalnoj javnoj ponudi (IPO), pruži još jedna mogućnost da prodaju svoje dionice MOL-u po cijeni značajno iznad tržišne.
Ponuda je bila 2800 kuna za dionicu. Čim je MOL objavio ponudu, Inine dionice na burzi počeli su kupovati hrvatski mirovinski fondovi u koordinaciji s Vladom kako bi spriječili Mađare da stekne više od 50 posto vlasništva u Ini. U tom je trenutku sve upućivalo na zaključak kako je stvarni cilj MOL-a steći većinski paket dionica Ine.
No, MOL nije uspio steći više od 50 posto udjela. Nakon završetka opće ponude 14. siječnja 2011., MOL je odlučio kupiti i dionice Ine od investitora koji su ih kupovali na Zagrebačkoj burzi iako je govorio da sa špekulantima neće imati posla. Pretpostavlja se da je dionice Ine tada najviše kupovala banka J&T iza koje stoji slovački poduzetnik Mario Hoffmann, i to upravo za račun MOL-a. Na taj je način MOL kupio 1,6 posto opcijskih dionica Ine.
MOL je tada kupovao dionice Ine po višim cijenama od onih iz svoje javne ponude: plaćao je dionicu između 3650 i 4016 kuna. Hanfa je zato smatrala kako je glavni cilj MOL-a od početka bio prelazak praga od 50 posto udjela u Ini, a ne ono što je proklamirano u ponudi.