U HRT-ovoj emisiji Otvoreno u ponedjeljak navečer se razgovaralo o ljudima koji su ni iz čega stvorili velike tvrtke u IT sektoru i industriji računalnih igara.
Gosti emisije koju je vodio Damir Smrtić bili su Alan Sumina (Nanobit), Tomislav Car (Infinum), Matija Žulj (Agrivi), Damir Sabol (Photomath) i predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH Zvonimir Frka-Petešić.
Sumina je rekao kako je sve krenulo s fitness aplikacijom za američko tržište s kojom su zaradili prvi milijun.
- Krenuli smo 2008. godine i htjeli smo biti samostalni, neovisni i raditi ono što volimo. Nismo mislili da će biti ovako kako je sada, rekao je.
Car je krenuo u posao sa softverskim idejama.
- Upisali smo prvu godinu fakulteta. Bili smo klinci koji su voljeli programirati i onda smo vidjeli da je ovo fora i da bi mogli napraviti biznis od toga, rekao je.
- Ja sam prethodnik i drago mi je da je tako, rekao je Sabol koji je 1997./98. pokrenuo Iskon.
Istaknuo je da uspjeli izgraditi uspješnu tvrtku, ali i naglasio da je bilo situacija gdje su jedva preživjeli.
- Iskon smo prodali T-comu. Nije mi žao. Odradio sam svoje i čak sam se malo i zasitio. Bilo je intenzivno iskustvo, kaže Sabol.
Žulj je krenuo s poljoprivrednom aplikacijom koja pomaže poljoprivrednicima da donose pametne i bitne odluke koje su im bitne za bolji profit. Istaknuo je da imaju 40-ak zaposlenih, te nekoliko desetaka tisuća korisnika u više zemalja svijeta.
- Radimo "impact" na više od milijun ljudi indirektno, a vizija nam je doći do milijardu, rekao je.
Zvonimir Frka-Petešić, rekao je kako je važno da imamo ovakve tvrtke koje se same razvijaju i ne trebaju pomoć države, ali je dodao da je država spremna pomoći ako im bude trebalo.
- Četvrta industrijska revolucija nam pokazuje da je znanje, u ovom slučaju software, ono što je vrijednost, budućnost. To nisu sirovine nego pamet. I to je smjer kojim moramo ići i razvijati nove tehnologije, rekao je.
Dodao je da je država tu da pruža okvir u obrazovanju, a s druge strane da razvija potpore za istraživanja i razvoj.
- Od 2002., kada smo bili na 1 posto BDP-a ulaganja u razvoj i istraživanje, do 2015. smo pali na 0,8%. Sad smo opet podigli na 1%, a tih 13 godina pada nas koštaju i danas. Cilj nam je do kraja 2020. dostići 1,4%, a do 2024. 2,5% BDP-a. Moramo sustići zemlje EU-a u istraživanju i razvoju jer je to ono što Hrvatskoj treba, rekao je te dodao da su u zadnje četiri godine ubrizgali 9,4 milijarde kuna u projekte istraživanja i razvoja posebno malim i srednjim poduzećima.
Sumina je rekao kako se dnevno skine preko 20.000 njihovih igrica, te su njihove igrice orijentirane prema ženskoj populaciji, između 25-45 godina.
- Za jednu igricu potrebno je godinu do godinu i pol dana, a onda tek kreće stvarna borba jer ne znate hoće li biti uspješna na tržištu ili ne.
- Trebalo nam je 10-12 godina da dođemo do velike razine, uz akumulaciju vlastitih sredstava, da bi se mogli natjecati na velikom tržištu, rekao je.
Matija Žulj istaknuo je da oni 36 posto svojeg buđeta ulažu da bi mogli imati vrhunski proizvod koji je kako je rekao među 10 najboljih proizvoda u našoj niši.
Kad je riječ o budućnosti IT industrije, Car je rekao da ta industrija raste u cijelom svijetu, ali da i raste potražnja za ljudima koji znaju taj posao.
IT će biti važan, rekao je Sabol te naglasio da ima dosta problema koje bi volio da se riješe.
- Imamo strategiju da EU sredstva ne mogu ići direktno u IT. To je stvar koja se mora promijeniti. Država više potiče izgradnju apartmana nego rad stručnjaka. To se treba promijeniti ako želimo tu igrati jaču ulogu. Ima poteza koje država može napraviti da omogući da se brže razvijamo. Samo treba volja.
Žulj je rekao da budućnost IT industrije vidi kao ključnu industriju koja mijenja način na koji živimo. Pozvao je sve mlade da se uključe jer nedostaje kvalitetnih stručnjaka.
- Slažem se. Zato je i pokrenut Nacionalni inovacijski sustav. Radimo na Nacionalnom planu za digitalizaciju gospodarstva i za umjetnu inteligenciju. U sljedeće četiri godine uložit ćemo 5 milijardi kuna u istraživanje i razvoj i dati potporu tvrtkama i poduzećima. A najavljena je i mjera - 130.000 kuna potpore mladim ljudima koji imaju poslovni projekt kako bi mogli krenuti iz garaže, zaključio je Frka-Petešić.
Urednik Smrtić upitao je predstojnika Ureda premijera je li mu žao što nije završio studij matematike i uplovio u IT vode.
- To je moja neprežaljena ljubav. A tko zna što će biti u mirovini. Danas se više ne bavim matematikom. Čini mi se da u hrvatskom obrazovnom sustavu moramo poticati algoritamsko razmišljanje, a ne rješavanje jednostavnih zadataka. Ono što je važno razumjeti, jest da je, za razliku od engleskog jezika ili povijesti, matematika horizontalna disciplina koju učite ne zato što ćete svakog dana računati druge korijene, logaritme ili sinuse, nego zato što vam daje metodu svih medota i preciznost u izvršavanju svih zadaća koju ćete raditi u bilo kojoj djelatnosti i s nultom tolerancijom za grešku. Ako napišete dvije kartice teksta, nanizat ćete 2000 znakova i ako napravite 10 pravopisnih grešaka i isto toliko gramatičkih, malo tko će uočiti greške. Ali ako imate račun od 2000 znakova i ako je račun točan, znači da ste nanizali 2000 znakova bez greške. Upravo zato one zemlje koje su najjače u matematici mogu razvijati visoko tehnološke proizvode. Vi ako razvijate začin za juhu i pogriješite za jedan promil, to se ne može osjetiti. No, ako pogriješite za jedan promil u razvoju hard diska, on se neće kretati sporije za jedan promil, nego se neće ni pokrenuti. Kako biste mogli svladati kompleksne sustave, morate razvijati društvo koje ima nultu toleranciju prema grešci, rekao je Frka-Petešić i dodao da je koristio Photomath koji je demonstrirao kineskim kolegama tijekom posjeta toj zemlji.
Inače, za vrijeme ovog njegova ekspozea redatelj je u nekoliko navrata prebacivao kadar na Suminu i Cara koji su odavali dojam kao da će prasnuti u smijeh.