Michael Müller je na vlastiti zahtjev u srijedu podnio neopozivu ostavku na mjesto predsjednika Uprave Raiffeisen banke, vezano uz negativnu percepciju javnosti oko pozivnog natječaja za odabir PR agencije.
Sporni dio pozivnog natječaja kojeg je provela RBA odnosi na se zahtjev agenciji da radi pritisak na Ustavni sud vezano za odluke koje se tiču procesa u slučaju „švicarskog franka“.
“Svjestan sam snažnog negativnog dojma koji je nastao oko Raiffeisen banke i njezinog menadžmenta, te naglašavam kako predmetni dokument ni na koji način ne odražava namjeru menadžmenta Banke. Kao profesionalni menadžer, odlučio sam odstupiti sa svoje pozicije kako bih spriječio daljnju reputacijsku štetu banci“, zaključio je Müller.
„Prihvatio sam ostavku Michaela Müllera kao znak njegovog odgovornog stava, te mu se zahvaljujem na dugogodišnjem radu i doprinosu Raiffeisen banci i RBI grupaciji. Naglasio bih kako se RBI i Raiffeisen banka zalažu za zakonitost, visoke etičke standarde i povjerenje“, izjavio je Andreas Gschwenter, predsjednik Nadzornog odbora Raiffeisenbank Austria d.d. i član Uprave matične banke Raiffeisen Bank International (RBI).
U ovom prijelaznom razdoblju, Liana Keserić, iskusna članica tima Uprave Raiffeisen banke, bit će vršiteljica dužnosti predsjednika Uprave Banke, po odobrenju Hrvatske narodne banke, poručili su iz RBA.
Samo dan prije Mullerove ostavke iz RBA su bili poručili kako „za ostavkom ili smjenom predsjednika Uprave nema potrebe, jer nije bilo nikakvih kaznenih ni kriminalnih radnji“.
Pritom su dodali i kako je banka predala svu dokumentaciju koju je HNB zatražio i da čekaju nalaz regulatora. Boris Vujčić, guverner HNB-a je već prvog dana ove afere kazao kako bilo kakav pritisak na rad Ustavnog suda i bilo kojeg suda ili suca u Hrvatskoj, neovisno o tome dolazi li od samog sudionika sudskog postupka ili putem posrednika, predstavlja neprimjereno i nedopustivo, “a moguće i kažnjivo ponašanje”. HNB je mogao slučaj proslijediti DORH-u ili upravi oduzeti licencu, ali je vjerojatno najprije tihom diplomacijom stupio u kontakt s upravom RBA i vlasnicima te banke i upozorio ih da bi bilo najbolje da Muller što prije da ostavku, kako HNB ne bi po prvi put nekom direktoru velike banke oduzeo licencu u sredini mandata.
Moguće je i da su istovremeno vlasnici RBA shvatili, ispravno, da im je, kada je u pitanju kredibilitet banke, najbolje hitno „zatvoriti“ aferu osobnom ostavkom Mullera. Tako se već trećeg dana od objave ove priče prvi čovjek RBA u Hrvatskoj, koji je na tu poziciju došao 2014., morao oprostiti sa svojim radnim mjestom.