ZLATA ĐURĐEVIĆ

‘Šef Vrhovnog suda mora imati demokratski legitimitet, on ne može biti postavljen internim aktom samog suda‘

Ja se jesam javila na drugi poziv, postupila sam u skladu s pravilima. Nisam se bila dužna javiti na prvi, rekla je gostujući na RTL-u
Zlata Đurđević
 Damjan Tadić/CROPIX

Mandat sadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi ističe sredinom srpnja, a sad je već posve jasno da zbog sukoba predsjednika i premijera Sabor do tad neće uspjeti izabrati novog predsjednika nakon što je HDZ-ova većina odbila prijedlog predsjednika Republike da to bude prof. Zlata Đurđević. Pa će sadašnji zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela, kojeg je na to mjesto postavio Sessa, postati v.d. predsjednika Vrhovnog suda.

Gošća u studiju RTL-a u utorak navečer bila je prof. Zlata Đurđević, koja je opet odgovorila na pitanje zašto se nije javila na prvi javni poziv te tako olakšala život i premijeru i predsjedniku.

- Ja se jesam javila na drugi poziv, postupila sam u skladu s pravilima. Nisam se bila dužna javiti na prvi. Pristala sam na prijedlog predsjednika koji je Ustavom ovlašten. Moj pristanak nije nezakonita radnja, ne zna se koji sam zakon prekršila. Ni to nije bilo objašnjeno - koja je to protuustavna radnja. Nijedan ozbiljni kandidat neće se javiti na poziv. Prema tome, moj pristanak nije nezakonit, okrivljuju me za radnje predsjednika države. Osobito kad se radi o kandidatu na postupku koji je objekt i ne može utjecati ni na koga - rekla je.

Komentirala je i što dalje - trebaju li se dogovoriti premijer i predsjednik ili ide javni poziv?

- Perpetuirajući javni poziv nespojiv je s procedurom i ovlašću predsjednika. Ustavni je sud presudio, ali se ne može ostvariti izbor, cijela procedura traje 3 mjeseca, poziv traje jedan mjesec, prema tome, pokazuje se da odluka dovodi do reizbora novog predsjednika - izjavila je Đurđević za RTL.

Osvrnula se i na svoju prijašnju konstataciju da "ulazimo u ustavnu krizu ako za mjesec dana ne budemo imali novog predsjednika".

- Minorizira se poglavar sudske vlasti. Druge dvije vlasti i vrh sudbene vlasti omalovažavaju ovlasti koje ima predsjednik Vrhovnog suda. Stalno se zaboravljaju poglavarstva, vlast i vrh sudbene vlasti. Predsjednik Vrhovnog suda nije samo to, on je poglavar sudbene vlasti. Imamo 3 grane vlasti - jedna je sudbena i na njezinu čelu je osoba s demokratskim legimitimetom, to je delegirani predsjednik, predsjednici države imaju legimitet i imaju volju naroda koju su dobili i ovlast, imaju pravo izabrati predsjednika Vrhovnog suda. Štićena je osoba, ima nadzor, pravo na davanje upita svim predsjednicima sudovima, nadziranje svih sudskih postupaka, vođenje pojedinih predmeta. Odgovoran je za stručnu edukaciju, objavu sudskih odluka... - kaže Zlata Đurđević.

Upitana može li Mrčela to sve raditi i bez demokratskog legitimiteta, jer premijer tvrdi da se ništa neće promijeniti, odgovorila je: "Prema zakonu je nedvojbeno da je on postavljen godišnjim rasporedom poslova. To je interni akt. Ali postoji Ustav koji kaže kako se bira predsjednik Ustavnog suda i taj čin uključuje demokratski izbor. Upravljanje u odnosu na cjelokupnu sudsku vlast od strane osobe koja je postavljena internim aktom nije u skladu s Ustavom".

S obzirom da je Mrčela, kojemu mandat traje do kraja godine, rekao da će se možda autoimenovati za dalje, Đurđević je komentirala dokad može potrajati ovakva situacija.

- Mislim da se tu ne razlikuje predsjednik Vrhovnog suda od predsjednika bilo kojeg drugog suda. Zamjenik se postavlja internim aktom i u slučaju da je predsjednik razriješen dužnosti, zamijenit će ga, ali predsjednik Vrhovnog suda - to je posebna ustavna kategorija i mora imati demokratski legitimitet. Na ovaj način izlazi iz demokratskog sustava. Ne spominje se da je Ustavni sud u svojoj odluci rekao da se ponovni poziv mora provesti u danom roku do prestanka mandata sadašnjeg predsjednika. To se očito neće dogoditi. Javni poziv onemogućava da predsjednik države predloži predsjednika Vrhovnog suda, a da ga Sabor izabere - rekla je Đurđević za RTL i zaključila kako je ovdje riječ o nedostatku legitimiteta i neustavnom postavljanju.

Izjavila je da se nada da Mrčela neće samog sebe postaviti za v.d.-a na još godinu dana ako do kraja godine ne bude izabran novi predsjednik Vrhovnog suda.

- Nadam se da se to neće dogoditi. U trećem pozivu, nadam se, će se zaista izabrati predsjednik Vrhovnog suda i da će građani dobiti poglavara sudbene vlasti. Ako se to ne dogodi, to je vrlo problematično jer će se maknuti zadnja poluga utjecaja građana na sudsku vlast. U demokraciji građani moraju utjecati na svaku granu vlasti. Sudstvo je neovisno od ostalih grana vlasti, ali ima odgovornost. Ako ne bude bila postavljena osoba koja je odgovorna za cijeli sustav, to se predviđa. Funkcija predsjednika Vrhovnog suda, radi se o osobi koja ima politički mandat. Ta osoba odgovara za stanje sudbene vlasti. Podnosi parlamentu izvješće, upozorila je Đurđević.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 11:02