ZLATA HRVOJ ŠIPEK

Šefica DORH-a o curenju informacija, Mamiću, Thompsonu i Jeleniću: ‘Nije dokazao da nije mason‘

Govoreći o curenju informacija u istragama afere Vjetroelektrane i Janaf, Hrvoj Šipek tvrdi da nisu procurile iz DORH-a ili Uskoka
Zlata Hrvoj Šipek
 Damjan Tadic/Cropix

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek u utorak je, predstavljajući rad državnog odvjetništva u 2020., rekla da informacije u aferama Vjetroelektrane i Janaf nisu iscurile iz tužiteljstva.

Rekla je i da je bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić suspendiran jer nije pružio dokaz da je prestao biti članom slobodnih zidara.

''Jelenić je privremeno udaljen s dužnosti jer nije pružio dokaz da je prestalo njegovo članstvo u udruzi slobodnih zidara. Time je ostalo otvoreno pitanje može li se toj osobi vjerovati kada iznosi pojedine spise'', kazala je Hrvoj Šipek u utorak tijekom prezentacije rada državnih odvjetništava u 2020.

Jelenić nije ugrožavao rad DORH-a

Na pitanje je li Jelenić u proteklih deset mjeseci ugrožavao rad DORH-a, Hrvoj Šipek je odgovorila da nije jer su mu dodjeljivani predmeti u kojima se to nije moglo dogoditi. Istaknula je da je sloboda udruživanja zajamčena svakom građaninu RH, no pitala se ''što znači biti član udruge čije je članstvo prikriveno velom tajnosti''.

''To nedvojbeno otvara pitanje na koji način se može kontrolirati je li netko pristran ili nepristran, samostalan ili nesamostalan u svojim odlukama. U ovom slučaju je to pitanje dojma i percepcije javnosti. Ono što je dozvoljeno svakom građaninu nije dozvoljeno državnom odvjetniku ili pravosudnim dužnosnicima'', dodala je.

Upitana zašto je odluka o Jelenićevom suspendiranju donesena deset mjeseci od njezinog stupanja na čelo DORH-a, Hrvoj Šipek je pojasnila da je u proteklom vremenu zatraženo mišljenje Etičkog povjerenstva koje tumači smjernice za primjenu Etičkog kodeksa, dok je kao drugi razlog navela svoj boravak u bolnici zbog čega je došlo do ''određenog zastoja''.

Hrvoj Šipek je kategorički odbila tvrdnje da je Jelenić suspendiran jer se usprotivio odluci glavne državne odvjetnice o imenovanju jedne zamjenice glavne državne odvjetnice.

''To su neutemeljene špekulacije. Jelenić i ja nikada nismo razgovarali o kadrovskim pitanjima'', kazala je.

Na upit što ako se Jelenić odluči potražiti pravdu na Europskom sudu za ljudska prava koja može rezultirati velikom novčanom odštetom na štetu državnog proračuna, Hrvoj Šipek je prisnažila da je članstvo u masonskoj udruzi nespojivo s radom u tužiteljstvu.

Curenje informacija

Govoreći o curenju informacija u istragama afere Vjetroelektrane i Janaf, Hrvoj Šipek je naglasila da informacije u tim aferama nisu procurile iz DORH-a ili Uskoka te je potvrdila kako tužiteljstvo ima naznake tko je mogao dojaviti osumnjičenima da su pod mjerama, no ne i čvrste dokaze koji bi rezultirali pokretanjem postupka protiv te osobe.

image
Zlata Hrvoj Šipek
Damjan Tadic/Cropix

Vezano za curenje informacija u aferi SMS, ravnateljica Uskoka Vanja Marušić je kazala kako postoje sumnje tko je odgovoran za probijanje istrage, ali i da i u tom slučaju nemaju konkretne dokaze.

Marušić je dodala da u slučajevima Vjetroelektrane i Janaf nije bilo kompromitacije i nemogućnosti procesuiranja osoba koje su bile predmet posebnih dokaznih radnji. ''U konačnici su u tim predmetima otvorene istrage koje su u tijeku, a kazneni postupci su pravomoćni", dodala je Marušić.

Govoreći o političkom pritisku na glavnu državnu odvjetnicu, Hrvoj Šipek je ocijenila kako tužiteljstvo prati najave, komentare i izjave.

''DORH i ja osobno osjećamo pritisak javnosti zbog toga što svi imaju očekivanja da mi neke stvari riješimo. Neke stvari rješavamo, a neke stvari se ne mogu riješiti onom brzinom i tempom kao što to građani očekuju'', kazala je.

U tijeku izvidi o obnovi na Banovini

Govoreći o prijetnjama koje su primali pojedini kandidati na lokalnim izborima, Hrvoj Šipek je ocijenila da je ''godina izbora sigurno godina političke borbe gdje se preko Državnog odvjetništva pokušava utjecati na javno mnijenje''. Naglasila je da će tužiteljstvo u slučaju konkretnih prijava o prijetnjama pokrenuti postupke ukoliko se utvrde elementi kaznenog djela.

''Nema nedodirljivih'', istaknula je Hrvoj Šipek.

Na pitanje u kojoj su fazi izvidi vezani za poslijeratnu obnovu na Banovini, Marušić je odgovorila da se i nadalje provode izvidi i očevidi na terenu u kojima sudjeluju policija i građevinska inspekcija.

image
Zlata Hrvoj Šipek
Damjan Tadic/Cropix

''Potrebno je provesti dodatne izvide kako bi se donijela konačna odluka. O procesnim zaprekama poput zastare se nismo bavili kako bismo se usredotočili na sve moguće posljedice kaznenih djela ukoliko oni postoje'', rekla je ravnateljica Uskoka.

Dotakavši se slučaja Zdravka Mamića, Marušić je naglasila da je tužiteljstvo još uvijek u fazi izvida. Govoreći o bijegu Zorana Mamića kazala je da okolnosti za određivanjem mjera opreza zbog opasnosti od bijega nisu bile ispunjene zakonskim pretpostavkama za podnošenje takvog prijedloga.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek utvrdila je i da nema zakonske osnove za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presude Visokog prekršajnog suda kojom je Marko Perković Thompson oslobođen za uzvikivanje pokliča ''za dom spremni'' u pjesmi ''Bojna Čavoglave''.

Glavna državna odvjetnica: DORH u 2020. zadržao ažurnost

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek rekla je u utorak da je vrlo zadovoljna radom DORH-a u 2020. jer je zadržao ažurnost, unatoč izazovima covida-19 i potresa.

''Godina 2020. bila je jedna od najturbulentnijih godina za tužiteljstvo. Uspješno smo prebrodili sve izazove i zadržali ažurnost'', kazala je Hrvoj Šipek na prezentaciji Izvješća glavnog državnog odvjetnika o radu državnih odvjetništava u prošloj godini.

Analizirajući statističke podatke o radu DORH-a tijekom 2020., Hrvoj Šipek je naglasila da se stopa ažurnosti rada tužiteljstva povećava te da su, s obzirom na okolnosti pandemije i potresa, postignuti izvrsni rezultati.

Izdano 349 naloga za posebne dokazne radnje

Državna odvjetništva u 2020. primila su nešto manji broj novih predmeta, njih 213.252, za razliku od 2019. kada je zaprimljeno njih 215.688. Ukupan broj predmeta također je manji, ali za 2,7 posto u odnosu na 2019., što je glavna državna odvjetnica ocijenila vrlo dobrim s obzirom na sve okolnosti i teškoće u radu zbog covida-19 i potresa.

Prema indikatorima uspješnosti rada državnih odvjetništava, stopa ažurnosti u 2020. je iznosila 100 posto, dok je godinu ranije iznosila 102 posto. Vrijeme rješavanja u 2020. bilo je 70 dana, dok je u 2019. to bilo 78 dana. U prošloj godini ostalo je neriješeno 64 predmeta po zamjeniku ili savjetniku glavne državne odvjetnice odvjetnice, dok je u godini ranije ostalo neriješeno 73 predmeta po zamjeniku ili savjetniku glavne državne odvjetnice.

Uskok je u 2020. izdao 349 naloga za posebne dokazne radnje u odnosu na 503 osobe, dok je u 2019. izdano 429 takvih naloga u odnosu na 553 osobe. Od ukupnog broja izdanih naloga u prošloj godini, njih 70,97 posto izdano je zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela iz domene organiziranog kriminaliteta, dok se njih 29,02 posto odnosi na koruptivna kaznena djela.

Analizirajući podatke vezane za optuženja i odluke sudova, na početku 2020. je optuženo 30.002 osobe, dok je osoba bez odluke o optužnici bilo njih 4926. DORH je u prošloj godini podignulo optužnice protiv 18.164 osoba, od čega 39,55 posto neposrednih optužnica, 37,34 posto optužnica s kaznenim nalogom, a 23,1 posto optužnica nakon provedene istrage.

Prema odlukama sudova po optužnici donijeto je 14.754 odluka, od čega je 97,5 posto optužnica potvrđeno, dok je bez odluke o optužnici bilo 6983 osobe. Tijekom prošle godine donijeto je 17.235 presuda, od čega su 88,81 posto bile osuđujuće, 19,8 posto s kaznenim nalogom, a 3,23 posto po sporazumu. Donijeto je i 23 posto presuda bez provođenja rasprave.

U 2020. je oduzeta imovinska korist od 641 osobe, a oduzeto je ukupno 196,7 milijuna kuna, s tim da je Uskok od ukupnog broja oduzeo 39 posto imovinske koristi. DORH je precizirao da je za kazneno djelo mita oduzeto 37,9 milijuna kuna, dok je u 63 predmeta, od čega 41 iz nadležnosti Uskoka, zamrznuto je imovine u vrijednosti nešto većoj od 60 milijuna kuna.

U cijelosti dobili 1447 parnica, izgubili 1528

DORH je prema uspjehu u parnicama u cijelosti dobio 1447 parnica u vrijednosti nešto većoj od 3 milijarde kuna, dok je u cijelosti izgubio 1528 parnica ukupne vrijednosti 531 milijun kuna. Djelomično je dobiveno 375 parnica, stoji u godišnjem izvješću DORH-a.

Tužiteljstvo je istaknulo da je u tijeku i 13 investicijskih arbitraža s ukupnom visinom zahtjeva u iznosu od 1,1 milijardi eura.

Analizirajući kaznena djela ratnih zločina, DORH je istaknuo da radi na 49 kaznenih prijava, od čega je njih 31 ostalo neriješeno iz 2019., a njih 18 je zaprimljeno prošle godine. Tužiteljstvo je dodalo da je u prošloj godini riješeno 39 kaznenih prijava iz domene ratnih zločina. Od tog broja protiv 18 osoba doneseno rješenje o provođenju istrage, protiv pet osoba prijave su odbačene zbog smrti ili nepostojanja osnovane sumnje, a prijave protiv 16 osoba su ustupljene drugoj državi zbog nenadležnosti DORH-a. Izvidi i dokazne radnje zbog ratnog zločina vode se protiv 10 osoba.

DORH je precizirao da je za ratni zločin optuženo 28 osoba, od čega njih šest zbog raketiranja Banskih dvora, njih 17 zbog ratnih zločina počinjenih u Balincima, Četekovcima i Čojlugu, a njih četiri zbog ratnih zločina na području Vukovara i poljoprivrednom dobru Ovčara.

Donesene su presude u odnosu na 24 osobe, s tim da je osuđeno 14 osoba, tri su oslobođene, a protiv sedam je odbijena optužba pretežno zbog smrti optuženika. DORH je naglasio da je protiv oslobađajućih presuda podnio žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Za zločine iz mržnje prijavljene 43 osobe

Za kaznena djela počinjena iz mržnje u 2020. prijavljene su 43 osobe, dok je godinu ranije prijavljeno njih 60. Za ta kaznena djela u prošloj godini podignute su 22 optužnice, a sudovi su donijeli 16 presuda od kojih su sve bile osuđujuće. Za govor mržnje tijekom 2020. prijavljene su 83 osobe, dok je godinu dana ranije prijavljeno njih 59, a odbačene su 32 prijave.

Za kaznena djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH u 2020. je prijavljeno 776 osoba, dok su godinu dana ranije prijavljene 1093 osobe. Od ukupnog broja prijava u prošloj godini za ta kaznena djela njih 532 su rezultirale osuđujućom presudom.

DORH je naglasio da je sve veći broj prijava i osuđujućih presuda za kaznena djela nasilja u obitelji. Od ukupno 698 prijava u prošloj godini, njih 363 je rezultiralo optužnicom, dok je u pretprošloj godini zabilježeno 414 prijava i 204 optužnice. Osuđujućih presuda za nasilje u obitelji u 2020. je bilo njih 220, oslobađajućih njih osam, a odbijajućih isto toliko. Za usporedbu, u 2019. godini bilo je 135 osuđujućih presuda, četiri oslobađajuće i dvije odbijajuće.

U 2020. je, prema analizi kaznenih djela organiziranog kriminaliteta, prijavljeno 410 fizičkih osoba i 38 pravnih osoba, a riješene su sve prijave. DORH je dodao da je u prošloj godini pokrenuo 226 istraga iz područja organiziranog kriminaliteta, od čega je njih 220 odbačeno, a dvije su ustupljene nadležnom državnom odvjetništvu.

Po dovršenoj istrazi u 2020., nadodao je DORH, 242 osobe su optužene za organizirani kriminalitet, a za njih 13 je obustavljen postupak. Prema odlukama sudova u prošloj godini bilo je 148 osuđujućih i tri oslobađajuće presude za organizirani kriminalitet.

Uskok je zbog koruptivnih djela u 2020. prijavio 1271 osobu, dok je godinu dana ranije prijavljeno njih 1003. U prošloj godini odbačene su prijave protiv 1130 osoba osumnjičenih za korupciju, dok su protiv dvije osobe podignute neposredne optužnice. Tijekom prošle godine za korupciju su optužene 82 osobe.

Prema odlukama suda u prošloj godini, osuđeno je 78 osoba, od čega se njih 47 nagodilo s tužiteljstvom. Kazne zatvora su izrečene 31 osobi, s tim da je za njih 12 kazna zamijenjena radom za opće dobro. Uvjetne osude su izrečene za 47 osoba, njih 13 je oslobođeno, a donesena je i jedna odbijajuća presuda.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. svibanj 2024 02:50