Premda je bivši ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat još prošle godine obećavao da će brzo, "samo što nije", izraditi prijedlog novog Zakona o najmu stanova koji bi jednom zasvagda trebao razriješiti gordijski čvor zapetljan već 30 godina između vlasnika kojima je komunistički režim oduzeo stanove i zaštićenih stanara, to se nije dogodilo.
Horvatu je trebalo godinu dana samo da osnuje stručnu radnu skupinu sastavljenu i od predstavnika sukobljenih strana koja je trebala napraviti stručnu podlogu za novi zakon. A ni ta nije daleko odmakla. Sada je Horvatov nasljednik Ivan Paladina 28. listopada pustio na e-savjetovanje ono što se birokratskim rječnikom naziva obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama zakona o najmu stanova.
Savjetovanje, još jedna prilika da se detektiraju problemi i "popravi" Zakon iz 2018. godine koji je srušio Ustavni sud, traje do 11. studenoga. Postfestum obavijest Obavijest o tome predstavnici stanara dobili su postfestum, s nekoliko dana kašnjenja, zbog čega je predstavnica Hrvatskog saveza stanara - građana EU Zagreb Gordana Vojković poslala protestno pismo ministru Paladini, žaleći se da je takvo navrat-nanos organizirano savjetovanje "bez priložene dokumentacije smišljeno obmanjivanje javnosti".
Kritičari opetovano upozoravaju da Ministarstvo uopće nema pojma o stvarnom broju obitelji sa statusom najmoprimaca pa posljedično ni koliko će zakon koštati državni proračun. Kada je 1991. donesen Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, država je izuzela grupu od 13.095 obitelji kojima je zabranjen otkup, jer stanovi u kojima žive imaju nominalne vlasnike, a danas se procjenjuje da je u međuvremenu taj broj drastično pao na oko 3760. "A sada je još gore, jer nas je država sa zadnjim popisom stanovništva odlučila pretvoriti u izbrisane građane. Kada su nam došli popisivači i pitali za porijeklo stana, rekli su nam da rubrika za nas, zaštićene najmoprimce, uopće ne postoji.
Da nemaju gdje i kako upisati naš stambeni status", otkriva Vojković. Ustavni sud je još u rujnu 2020. srušio Zakon o najmu stanova, krojen po mjeri presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Statileto protiv Hrvatske koja je utvrdila da je Hrvatska povrijedila pravo na mirno uživanje vlasništva vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci i sugerirala da se uredi okvir za pravo vlasnika i pravo na dom zaštićenih najmoprimaca. No, to se nije dogodilo.
Taj je zakon de facto zaštićene najmoprimce, koje većinom čine ranjive skupine umirovljenika, prepustio ulici. Predviđao je da se stanari do rujna 2023. moraju iseliti i osloboditi stanove u kojima žive desetljećima ili potpisati nove ugovore o najmu s novom ekonomskom umjesto zaštićenom cijenom najamnine.
Ocjena ustavnosti Najmoprimci su podnijeli više zahtjeva za ocjenu ustavnosti, a Ustavni sud je dvije godine poslije zaključio da je država u svom ispravljanju nepravdi iz komunističke prošlosti učinila nove, ovaj put na štetu zaštićenih najmoprimaca jer je prekomjeran teret osiguravanja vlasničkih prava prebacila na njih.
U izdvojenom, ali suglasnom mišljenju, troje sudaca, Lovorka Kušan, Andrej Abramović i Goran Selanec, upozorili su da sam Ustavni sud odnos između vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca tretira isključivo kao privatnopravni spor umjesto kao sukob s državom koja probleme rješava prebacujući odgovornost na stanare i nekoć privilegiranu skupinu teško oštećuje.