INTERVJU

ŠEFICA SINDIKATA NOVINARA HRVATSKE MAJA SEVER ZA JUTARNJI 'Naši političari ne razumiju da je svaki pokušaj cenzure osuđen na neuspjeh'

 Marko Todorov / CROPIX

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, novinarka HTV-a Maja Sever nedavno je razgovarala s ministricom kulture Ninom Koržinek Obuljen i predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem o problemima u kojima su se zbog pandemije koronavirusa našli mediji.

Otkrila je shvaćaju li naši političari novinarstvo i je li Vlada spremna pomoći u opstanku slobodnog i profesionalnog novinarstva.

Kakva je situacija na HTV-u nakon što je izašlo u javnost da kao predsjednica Sindikata novinara Hrvatske niste bili poželjan gost na HTV-u povodom Svjetskog dana slobode medija?

- Sve je u redu. Jako dobro surađujem s većinom kolega na HRT-u, od kojih su mnogi u sindikatu. Sve ove godine imam podršku kolega s kojima surađujem unutar kuće. Od nadređenih više nije bilo nikakvih reakcija. Od kada je počela kriza s koronavirusom tri dana u tjednu radim Regionalni dnevnik uz ostale obaveze. Sve funkcionira normalno.

Znači, nije tako grdo kako je izgledalo u medijima? Što je pozadina? Da javna televizija nije zainteresirana za krizu u kojoj su se mediji našli zbog Covida-19 ili su posrijedi personalni odnosi?

- Nije tako gadno kako to može izgledati izvana. Nije prvi put, a sigurno ni zadnji. O poslovanju kuće i potezima urednika ne smijem govoriti, ali urednici jako dobro znaju o čemu je riječ. Ni u jednom trenutku nisam bila iznenađena činjenicom da nisam poželjna kao gost u NU2.

Shvaćaju li naši političari, vladajući i oporba koliko su za demokratsko i zdravo društvo važni slobodni i jaki mediji?

- Na Svjetski dan slobode medija proslavili su se oporbeni i vladajući. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić je novinarima na press konferenciji rekao da sigurno neće premijera Andreja Plenkovića pitati o pozdravu ‘Za dom spremni’ jer ne smije. A dva dana prije toga su mediji premijera najnormalnije za to pitali.

Čini mi se da naši političari ne mogu shvatiti da se više ništa ne može zabraniti i da je svaki njihov pokušaj cenzure osuđen na neuspjeh. Možda mogu zabraniti meni, tebi, Stankoviću, Peri, ali uvijek će se pojaviti neki Davor koji će pronaći način da informaciju objavi, a ona će se nastaviti širiti dalje i kad-tad će se probiti do mainstream medija.

Gospodarstvo je jako pogođeno krizom izazvanom pandemijom Covida-19, ali i mediji. Nedavno ste razgovarali s ministricom kulture Ninom Koržinek Obuljen. Je li Vlada svjesna koliko su svi mediji, posebno print, pogođeni ovom krizom?

- Od prvog dana kada je počela kriza vidjeli smo kamo to ide. Svakome je odmah bilo jasno da će prvi udar biti na slobodne novinare, honorarce te tiskane medije koji će se teško izvući iz ove krize. Upozoravali smo, apelirali…

Na prvi prijedlog mjera nije bilo odgovora. Drugi razrađeni prijedlog konkretnih mjera iznijeli smo na konferenciji za tisak i tada smo pozvani na sastanak. Dugo smo razgovarali, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko i ja naglasili smo da vatrogasna mjera mora biti pomoć slobodnim novinarima i honorarcima.

Onda se pojavio paket mjera za gospodarstvenike iz kojeg je postalo jasno da mnogi mediji za njega ne mogu aplicirati, a mnogi koji su aplicirali unatoč tome moraju rezati troškove i plaće.

Razgovori o nekoj, barem kratkoročnoj pomoći za medije i dalje traju. Nadam se da će se za koji dan više znati. Ministrici smo izložili sve probleme i dogovorili da se pokuša naći barem kratkoročno rješenje za ljude koji su najugroženiji.

Može li se razgovarati o dugoročnijim mjerama Vlade za pomoć medijima, osobito tiskanim, koji su najizloženiji u ovoj krizi. Ovdje nije riječ samo o broju prodanih primjeraka, nego o oglašavanju, o preuzimanju novinskih tekstova bez naknade, o distribuciji tiska koju je Europska komisija uključila u usluge od općeg gospodarskog interesa, o potporama tiskarskoj industriji, o potpori tehnološkog razvoja kako bi se osigurala konkurentnost u novim tehnologijama…

- Zovko i ja smo o tim temama govorili na sastanku kod ministrice Koržinek Obuljen i na sastanku s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem. No, rečeno je da se trenutno fokusiramo na hitne mjere kako bismo pomogli ugroženima. Tražili smo nastavak razgovora o dugoročnoj strategiji pomoći medijima, pomoći tiskanim medijima. Mislim da je tu potrebu i predsjednik Republike apostrofirao u svojoj poruci na Dan slobode medija.

Imate li informacije o tome kako se ti problemi rješavaju u EU?

- Primjeri postoje i nisu nešto što izmišljamo mi u Hrvatskoj. U cijeloj Europi su različiti, a kao i kod svih drugih mjera i politika Skandinavci su daleko ispred nas. Programi dugoročne pomoći medijima postojali su i prije ove krize. Bilo da je riječ o poreznim olakšicama za pretplatu na medije ili o uključivanju države u plaćanje pretplate za određeni medij osamnaestogodišnjacima, kako bi se mlade ljude odgajalo u tome smjeru.

Mnoge zemlje su u krizi donijele konkretne mjere. Mnoge zemlje poput Njemačke ili Velike Britanije odobrile su velika sredstva potpore medijima u ovoj krizi. Njemačka je novinare, uz zdravstvene radnike i vatrogasce, proglasila strateškim zanimanjem u ovoj krizi.

Aktivna sam članica Europske federacije novinara i potpredsjednica sam u skupini za radna prava i s kolegama već dugo radim na izradi strategije za opstanak i jačanje novinarskog sektora na razini cijele Europe. Mi ovdje konkretne primjere prezentiramo vlasti i javnosti u nadi da ćemo nešto izboriti.

Naši političari osuđuju fake news, površne i poluinformacije, no shvaćaju li da jedino jaki mainstream mediji mogu građanima plasirati istinitu, pouzdanu i korektno obrađenu informaciju za koju svaki novinar jamči svojim imenom i prezimenom, statusom i na kraju egzistencijom?

- Sve je rečeno u pitanju. To je baza naše dugoročne strategije. I ova kriza, u kojoj su u pitanju životi, je pokazala koliko je važno profesionalno, ozbiljno i etično novinarstvo. To mainstream novinarstvo koje rade profesionalni novinari i potpisuju se svojim imenom i prezimenom uz svu odgovornost koju to nosi s time. To je razlog zbog kojeg se svi u društvu trebamo boriti da takvo novinarstvo opstane.

Novinske kuće, uključujući i Hanza Mediju, prisiljene su rezati sve moguće troškove, uključujući i plaće. Kakvi su razgovori s izdavačima o toj temi?

- Svima je teško. Vidim da su mnoge medijske kuće povukle mjere. Zaposlenici moraju biti zadnji na udaru i najprije treba rezati sve druge troškove. To ističemo u svim razgovorima. Važno je da nakladnici, poslodavci znaju da za opstanak vašeg i svih drugih medija ljudi koji rade u tim medijima, koji se svakodnevno izlažu, moraju zadržati određenu razinu primanja i da im egzistencija ne smije biti ugrožena, da mogu platiti kredite i prehraniti djecu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. rujan 2021 09:51