Idući tjedan otvaramo javnu raspravu o Uredbi za imenovanja članova i predsjednika Uprava tvrtki od starteškog i posebnog interesa za RH te Uredbi o radničkom dioničarstvu. Rasprava će trajati do polovice rujna, kada ćemo konačni prijedlog uputiti u Vladinu proceduru, tako da bi od jeseni imali novi način imenovanja čelnika u državnim tvrtkama - najavio je Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom u prepunoj dvorani Europskog doma na savjetovanju Narodnih novina ' Aktualnosti u sustavu upravljanja i raspolaganja državnom imovinom'. Tražila se stolica više, iako je kotizacija bila 1100 kuna.
Mirna odluka
Prema njegovim riječima došlo je vrijeme da se kod biranja prvih ljudi tvrtki i u Hrvatskoj afirmiraju natječaji i headhunting procesi. - U tržišnom gospodarstvu natječaji ljepote ne mogu biti način biranja predsjednika uprava. Više si ne možemo dopustiti da to traje, da ljude prisiljavamo da dolaze na oglede s 15-tak kandidata i da zbog toga mogu izgubiti mjesto u tvrtki u kojoj rade - pojasnio je. Doduše, nije spomenuo slučaj ACI-ja i da je za tu tvrtku država isprobala headhunting, uzevši kandidata za člana Uprave ( Dražena Nikolića) kojeg je nekoliko mjeseci kasnije otpustila zbog sumnjivih ugovora. Ipak, Pejnović ne sumnja da će tijekom javne rasprave dobiti sijaset populističkih primjedbi.
U kalendaru aktivnosti za jesen planiraoje i usvajanje plana upravljanja državnom imovinom za 2015. godinu. U globalu, predstojnik DUUD-ija zadovoljan je kako idu procesi privatizacije i smatra da će iduća godina biti posvećena rezultatima.
Ugledni investitori
- Odradit ćemo sve i moći ćemo mirne duše na ogled sa svima - odlučno je ustvrdio. Tijekom ove i iduće godine u državni proračun, prema njegovom izračunu, trebalo bi se sliti barem tri milijarde kuna. Oko 1,5 milijardi kuna od dobiti državnih tvrtki i druga polovica od privatizacija. S tim da je to neto iznos kad se podvuče crta, jer će dio novca morati i potrošiti, primjerice za dokapitalizaciju Petrokemije.
Za Hotele Maestral, pohvalio se, pristiglo je 18 pisama namjere. -Javili su se svi respektabilni investitori - od Opatijskih hotelijera, Šibenčana do Karisme. Imali smo prijepore kome dati prednost i kako posložiti kriterije.
Tko će reći Todoriću ili Turcima da će u Baškom Polju ili Kuparima on ili onaj drugi bolje urediti park od njega, a uređenje hortikulture je primjerice nosilo pet posto bodova - otvorio je dušu Pejnović mnoštvu predsjednika uprava i njihovih pravnika koji su se jučer pojavili u Zagrebu.
Veliki problemi
Najbolja zaštita državne imovine je visoka cijena, jer onaj tko puno plati hotel budite uvjereni da će ga dobro urediti - kazao je Pejnović. Za Hotele Maestral ide drugi krug.
Premda je lani Uprava Jadroplova tri puta tražila smanjenje kapitala, na raspisani natječaj pristiglo je, tvrdi Pejnović, 14 pisama namjere. Cijena na Burzi skočila je s 56 kuna na 150, a sad se kreće oko 130.
Dobro se razvija situacija i s ostalim hotelskim kućama: za Hotele Plat pristiglo je 15 pisama, a za Imperijal Rab 10.
Loše je jedino u Petrokemiji, koju je Mladen Pejnović, izdvojio kao tvrtku u velikim problemima. No, za nju se skupljaju novci za dokapitalizaciju.
Komentar Mladena Plešea:
Važan iskorak prema najvećim stručnjacima
Prijedlog predsjednika DUDI-ja Mladena Pejnovića da ubuduće predsjednike i članove uprava strateški važnih državnih tvrtki predlažu specijalizirane agencije za pronalazak najsposobnijih menadžera važan je, ali tek prvi korak na putu da se taj proces depolitizira i deprivatizira. Do sada su, naime, pri izboru ključnih stručnjaka bitnu ulogu igrali kriteriji političke podobnosti, prijateljskih i poslovnih veza, dok su stručnost i sposobnost bili u drugom planu. Ili su pak, uz časne iznimke, uspijevali kandidati koji su bili spremni, jer boljih poslova nisu imali, izdržati torturu dugotrajnog anketiranja i provjeravanja.
Ako se od sada ključni menadžeri budu birali kroz proces head huntinga u kojem će vrhunski profesionalci tražiti najbolja kadrovska rješenja za neku tvrtku, može se očekivati da će napokon na najvažnije funkcije doći i najsposobniji stručnjaci. No, da bi se u tomu uspjelo, valja učiniti još jedan, isto tako važan i težak iskorak bez kojega se ta dobra ideja neće moći realizirati. Trebalo bi, naime, ma koliko je to osjetljivo pitanje koje će mnogi, iz populističkih razloga, dočekati na nož, ukinuti ograničenja u visini plaća vodećih menadžera u najvažnijim državnim tvrtkama.
Bez toga ni najbolje svjetske head hunting agencije neće moći učiniti ništa: tko će se, naime, prihvatiti čelne menadžerske funkcije u nekom kompliciranom poslovnom sustavu ako bude imao plaću posve neprimjerenu obimu i složenosti poslova, a često i po nekoliko puta nižu od menadžera na sličnim poslovima u privatnim kompanijama.