Šefovi pet ključnih političkih skupina u Europskom parlamentu uputili su pismo hrvatskom predsjedništvu Europske unije u kojem izražavaju duboku zabrinutost što nema napretka u postupku prema Mađarskoj i Poljskoj zbog kršenja načela vladavine prava, postupku prema članku 7 Temeljnog ugovora EU.
Kritika koju su odaslale ključne stranke u EP-u, a potpisali njihovi šefovi, ne odnosi se izravno na Hrvatsku, već na Vijeće Europske unije. Izražavaju nezadovoljstvo što rasprava o tome u Vijeću, gdje bi bili uključeni i predstavnici Europskog parlamenta, nije uvrštena na dnevni red sastanka Vijeća općih poslova održanog jučer u Bruxellesu.
Hrvatskoj se ne žuri
Prije je bilo pokušaja za finskoga predsjedanja da se o tome obave neformalni razgovori, no parlamentarci smatraju da je to prevažna tema da bi se ograničila samo na neformalnu raspravu. Zato traže da se tema uvrsti na dnevni red Vijeća općih poslova EU te da u raspravi sudjeluju i predstavnici Europskog parlamenta. Smatraju da se previše odgađala ova rasprava u Vijeću bez obzira na alarmantno stanje vladavine prava u Poljskoj i u Mađarskoj.
Jučer na dnevnom redu sastanka ministara EU su bile teme poput usvajanja pregovaračkog mandata za pregovore s Ujedinjenom Kraljevinom o budućim odnosima te Prijedlog Europske komisije o novoj metodologiji proširenja. Hrvatsko predsjedništvo EU koordinira stavljanje određenih tema na dnevni red, ali to uvijek čini i uz konzultacije s ostalim državama.
U diplomatskim izvorima se čuje ovih dana da se tema mogućih sankcija protiv Mađarske i Poljske ne može dugo ignorirati, no da je to “posebno osjetljivo” sada kada se vode teški pregovori između država članica o budućem višegodišnjem financijskom okviru. Dodatna iritacija zbog teme vladavine prava bi mogla dodatno otežati i te pregovore, pogotovo ako se zna da postoje i razlike u stavovima oko načina uvjetovanja korištenja fondova EU ubuduće s poštivanjem načela vladavine prava. Taj uvjet je predvidjela Europska komisija, ali je nešto ublažen u prijedlogu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, a Poljska i Mađarska smatraju da se to prije svega odnosi na njih.
Kritike koje upućuju šefovi parlamentarnih skupina iz Europskog parlamenta su i dio borbe za moć između institucija EU, u kojoj Parlament traži što veću ulogu. Parlamentarci pozivaju Vijeće da konačno djeluje po tom pitanju, jer neuspjeh u tome dodatno narušava ugled EU i zajedničke vrijednosti.
- Očito je da se ni Hrvatskoj ne žuri s ovim pitanjem, ali u ovom trenutku se ne može reći da je Hrvatska ta koja je odlučila ne staviti to na dnevni red - rekao je jedan diplomat EU. Podsjeća kako bi i o tom pitanju bile razlike između pojedinih država članica. Neke države koje su neto uplatitelji u proračun Unije smatraju da se novac iz fondova EU treba uskratiti onim državama koje krše načela vladavine prava.
Iz hrvatskog predsjedništva EU najavili su da će ova tema biti na dnevnom redu Vijeća uskoro, vjerojatno u proljeće, ali i jučer je na dnevnom redu bilo predstavljanje aktivnosti Europske komisije za pripremu izvješća o vladavini prava, uključujući i metodologiju koju namjerava slijediti zajedno s državama članicama.
Postupci na proljeće
“Svi sastanci unutar EU institucija organiziraju se poštujući već uspostavljen red i postupke. Očekujemo da će postupci pokrenuti po članku 7(1) biti na dnevnom redu Vijeća za opće poslove (GAC) za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU tijekom proljeća, što je još podložno dogovoru pod okriljem Vijeća.
Ipak, ono što je danas na dnevnom redu GAC-a jest predstavljanje pripremnih aktivnosti Komisije za izradu njezina prvog godišnjeg izvješća o vladavini prava, uključujući i metodologiju koju namjerava slijediti zajedno s državama članicama u pripremi izvješća. Pomno pratimo sva kretanja u vezi s vladavinom prava u Poljskoj i Mađarskoj, kao i nedavne aktualne rasprave i rezoluciju EP-a”, stoji u odgovoru koji smo dobili od hrvatskog predsjedništva Vijeća EU.