STALNO PODRHTAVANJE

Seizmolog Kuk: ‘Imamo premalo instrumenata, a odavno upozoravamo da su potresi naša realnost‘

Mi nemamo gustoću mreže i propuštamo puno značajnih podataka koji se događaj, izjavio je Krešimir Kuk
Krešimir Kuk
 Tomislav Serdar/Cropix

Tlo u Hrvatskoj ne prestaje podrhtavati. Iako je riječ je o slabijim potresima i oni djeluju uznemirujuće na građane na Banovini, ali i Zagrebu. Seizmolozi budno prate broj potresa i njihove epicentre.

- Imali smo 10-ak slabijih potresa tijekom noći. Najjači se dogodio jutros i magnituda mu je bila 2,9 po Richteru. Gotovo permanentno traje čitava serija potresa što djeluje uznemirujuće na epicentralnom području, rekao je seizmolog Krešimir Kuk u emisiji HTV-a Studio 4.

Istaknuo je da je normalno da se seizmičnost užeg područja manifestira najviše na užem epicentralnom području, ali da ovako jaka serija može izazvati neke potrese i nešto dalje od samog epicentralnog područja.

- Ne možemo govoriti o domino efektu, ne znači da će biti lančana reakcija, ali je uobičajeno da se potresi javljaju i nešto dalje od epicentralnog područja, rekao je.

Osvrnuo se i na otvaranje rupa u Banovini rekavši kako se događa nekoliko efekata međusobno.

- Prvo imamo pojavu kada se tlo koje ima čvrstoću pretvara u gotovo tekuću masu i zemlja lagano tone ili se krivi. Drugi efekt je efekt klizišta koja se potresima dodatno aktiviraju i treći efekt je karakteristika tla, a tamo je tlo močvarno zato tamo i jesu česte poplave. I kad se sve to pomiješa sa utjecajem čestih potresa dobivamo 'super' poziciju svega toga, rekao je Kuk.

Na pitanje mogu li ovi slabiji potresi biti okidač za eventualni jači potres na zagrebačkom području Kuk je rekao kako se ne očekuje takav utjecaj.

- Ako govorimo o rasjednim zonama koje nisu direktno povezane onda pomaci i događanja u jednoj zoni ne izazivaju direktan proces na drugoj. Nekad se zna dogoditi ako imamo potres koji je generiran, u fazi pripreme, tada ga seizmičnost bližeg ili dalekog područja može ubrzati.

Kad je riječ o opremi s kojoj raspolažu rekao je kako su instrumenti s kojima rade moderni i suvremeni, ali da je problem u tome što je ima premalo.

- Mi nemamo gustoću mreže i propuštamo puno značajnih podataka koji se događaju.

Osvrnuo se i na izjavu ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa da će država uložiti 4,5 milijuna kuna za seizmološku opremu.

- Duge se upozoravalo da su potresi naša realnost i sad se pokazalo u najgorem obliku. Prvo što nismo činili je preventiva u protupotresnom graditeljstvu. Svjesni smo da imamo stari tip gradnje i stara naselja. A nažalost naša seizmološka mreža je nedovoljno gusta i ne zadovoljava moderne standarde i na tome treba poraditi, kazao je za HRT.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. rujan 2022 02:20